– Kasipović: Moramo voditi računa o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima
– Čavić: Ako budu obuhvaćena i djela ratnih zločina, tu treba imati mjeru
– Popović: Zakon nije zreo da ide u skupštinsku proceduru
BANJALUKA – Nacrt zakona o amnestiji RS, koji je trebao da rastereti prenatrpane zatvore, još se nije našao pred poslanicima iako je prošlo više od pola godina od najave da će se ići na njegovo hitno usvajanje. Zvanično, razlog je nastojanje da se postigne konsenzus i da zakon bude jednoglasno usvojen, ali najveća kočnica je zapravo namjera da se omogući amnestiranje i osuđenika za ratne zločine, što se kosi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, saznaje portal CAPITAL.
Ministar pravde Anton Kasipović danas je za CAPITAL najavio da bi ove godine mogao da bude postignut dogovor poslanika, kako bi tekst zakona bio profilisan.
„Na sljedećem zasjedanju Narodne skupštine RS razgovaraću sa poslanicima, ali i članovima Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine RS. Vidjećemo gdje smo sada i nadam se da možemo u ovoj godini doći do zajedničkog dogovara. U svakom slučaju, kao i kod bilo kojeg drugog zakona, i u zakonu o amnestiji mora se voditi računa o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima“, naveo je Kasipović.
U Ministarstvu pravde Republike Srpske ističu da je već sada poznato koja krivična djela sigurno neće biti amnestirana – počinjena nova krivična djela tokom korištenja slobodnih vikenda, silovanja, obljube, polno nasilje nad djetetom, navođenje i trgovina ljudima radi prostitucije. Amnestirani neće biti ni osuđeni radi trgovine ljudima, pornografije, rodoskrvljenja, neovlaštene proizvodnje i trgovine drogom i omogućivanja uživanja droga.
„Ne želimo nikome da pravimo bilo kakve političke poene. Imali smo dogovor i sa pozicijom i opozicijom, ali još nismo odlučili koja će krivična djela biti još pod okriljem zakona. Ovaj zakon trebalo bi da oslobodi oko 25 odsto osuđenika“, naveo je pomoćnik ministra pravde Pero Dunjić.
Poslanik Narodnog demokratskog pokreta u NS RS Dragan Čavić istakao je danas da ratni zločini treba da budu dio ovog zakona, ali da bi s ovom tematikom trebalo biti i te kako oprezan.
„Ima još mnogo toga što se treba riješiti. Amnestija nije neuobičajena, ali je potreban širi dijalog. Ne sumnjam u volju Ministarstva. Ako budu obuhvaćena i djela ratnih zločina, tu treba imati mjeru. Ne mislim da ih treba isključiti potpuno, ali treba voditi računa. Imamo i Vijeće naroda i svakako mogu da se dese problemi. Amnestija je postupak zakonskog karaktera za razliku od pomilovanja koja daje predsjednik Republike“, istakao je Čavić.
S druge strane, struka nije optimistična po pitanju amnestiranja osuđenika. Banjalučki pravnik Vitomir Popović čak i ne vjeruje da zakon koji podrazumijeva oslobađanje ratnih zločinaca može da bude donesen.
„Zakon nije zreo da ide u skupštinsku proceduru i ne vjerujem da je to moguće. Hajde da vidimo i da li je moguć dogovor pozicije i opozicije. Ja ne vjerujem“, istakao je Popović.
U Ministarstvu pravde prošle godine kazali su da je jedan od glavnih razloga zbog čega su se odlučili na ovaj potez prenatrpanost zatvora, ali i finansijski razlozi. Osim toga, kako ističu, važeći Zakon donesen je prije 12 godina.
Prema Nacrtu zakona, osuđenici koji ne budu dobili rješenje o amnestiji, a ispunjavaju uslove moći će da se žale predsjedniku suda u kojem su osuđeni.
CAPITAL: Ž. Gauk
Komentariši