Domaći namještaj puni evropske domove

namjestajBANJALUKA, Oblast proizvodnje namještaja je prethodne u odnosu na 2011. godinu zabilježila pad od 5,3 odsto, ali se vrijednost ukupnog izvoza ove oblasti istovremeno povećala za 12 odsto, potvrdili su podaci Zavoda za statistiku RS.

Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS, ocijenio je da je iza proizvođača namještaja teška godina, ali da je veoma pozitivan trend pronalaska sve značajnijih tržišta evropskih zemalja.
“Iako se proizvodnja u ukupnom obimu smanjila, zabilježena je veća vrijednost izvoza. Za prvih deset mjeseci ove godine zabilježen je izvoz oko 100 miliona KM, što je bio iznos cijelog prošlogodišnjeg izvoza. Ovo ukazuje na pozitivan trend povećanja izvoza vrednijeg namještaja”, rekao je Šinik.
On je ocijenio kako se oblast proizvodnje namještaja vraća na staze uspjeha kakav je bilježio za vrijeme bivše Jugoslavije.
“Učešće izvoza namještaja u izvozu drvne industrije BiH prije rata bilo je oko 60 odsto, a danas ovaj procenat na nivou zemlje seže na oko 40 odsto. Ovo znači da postoji prostor da se učešće finalnih proizvoda u ukupnom izvozu još poveća”, rekao je Šinik.
On je dodao da su proizvođači namještaja posebno ohrabreni novim dobrim porudžbinama koje pristižu od, za njih, najvažnijih naručilaca, onih iz Evropske unije.
“Najviše namještaja iz RS plasira se u Italiju, Njemačku, Austriju, Francusku i Holandiju. Prošle godine zabilježili smo povećanja izvoza u zemlje EU i to u vrijeme krize, što je za nas veoma dobra informacija”, rekao je Šinik.
Elizabeta Josipović, direktorica prijedorskog “Skontoproma”, preduzeća za proizvodnju presvlaka za namještaj, rekla je da se poslovi te firme u tolikoj mjeri šire da su već sada za ovu godinu ugovorili poslove vrijedne 43 miliona KM.
“Već sada imamo ugovorenu proizvodnju 500.000 tapaciranih stolica i isto toliko kreveta, za jednog njemačkog kupca”, rekla je Josipovićeva, podsjećajući da su ih raniji poslovi sa švedskom IKEA veoma dobro naučili kako da brzo i kvalitetno proizvedu velike količine kvalitetnog namještaja.
Ona je rekla kako su u “Skontopromu” prije tri godine uvidjeli i da zahtjevni evropski kupci ponovo počinju kupovati proizvode iz BiH, umjesto na Dalekom istoku.
“Iskoristili smo ovu priliku, zasukali rukave i počeli raditi. Samo prošle godine smo preuzeli tri njemačka kupca koji su radili na malezijskom tržištu. Naime, iako su Malezijci jeftiniji, njemačkim kupcima se više isplati da kupuju naš skuplji namještaj, a da ne plaćaju dug i skup transport”, rekla je Josipovićeva.
Ona je istakla da je za domaću proizvodnju od ogromnog značaja i to što domaći proizvođači u velikoj mjeri prerađuju visokokvalitetnu domaću sirovinu, te da domaći izvoz namještaja dobija novi vjetar u leđa i ulaskom Hrvatske u EU.
“Ulaskom Hrvatske u EU nam je potrebno da dođemo do samo jednog graničnog prelaza, nakon čega naša roba nesmetano, u roku od 24 sata, stiže na bilo koju evropsku destinaciju”, objasnila je Josipovićeva.

Pročitaj više:  BiH: Izvoz povećan za 3,85 odsto, a uvoz za 1,38 odsto

Bum sektora i u Srbiji
Industrija namještaja u Srbiji je jedna od rijetkih prerađivačkih industrija koja pravi suficit u izvozu, koji je prošle godine iznosio 60 miliona dolara, a ove godine postoji mogućnost da se on i poveća.
Sekretar Udruženja Privredne komore Srbije (PKS) za šumarstvo i preradu drveta Vladimir Burda naveo je da je ta industrija 2012. ostvarila izvoz u iznosu od 246 miliona dolara, dok je uvoz bio 186 miliona.
Prema njegovim riječima, tržišta bivših republika Jugoslavije su više zainteresovana za jeftiniji pločasti namještaj, dok zahtjevnija tržišta EU, kao što su Francuska i Njemačka, traže namještaj od masiva, najviše stolice, stolove i komode.
Burda je istakao da je Rusija kao tržište otkrovenje, jer se količina namještaja koji se tamo izveze povećava iz godine u godinu.
“Pored prodaje u prodavnicama i salonima, imamo i značajnu stavku opremanja, u Rusiji i Kazahstanu, a tu je riječ o carinskoj uniji, gdje je zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini, naš namještaj u startu između 15 i 25 odsto jeftiniji u odnosu na konkurente”, kaže Burda. Nezavisne novine

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts