BANJALUKA, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske saopštilo je danas da oni od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu tražili da dozvoli uvoz visokosumpornog mazuta, već su samo podržali zahtjev banjalučke Toplane da im se dozvoli uvoz mazuta koji ne ispunjava ekološke standarde.
U reakciji na tekst koji je juče ekskluzivno objavio portal ENERGETIKARS.com, da su tri ministarstva RS, od kojih je i jedno ministarstvo za prostorno uređene, zatražili od ministarstva spoljne trgovine BiH da odobri zahtjev banjalučke i gradiške gradske toplane i dozvoli uvoz mazuta koji nije u skladu sa ekološkim standardima, ministrica Srebrenka Golić navodi da je njeno ministarstvo samo „predložilo, da se u skladu sa zakonskom regulativom omogući uvoz mazuta sa sadržajem sumpora do 3%“.
“Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ne može niti je uticalo na odluku ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.Takođe, Ministarstvo nije nadležno niti je znalo sa kojim dobavljačima će „Toplana“ A.D. Banja Luka sklapati ugovore o uvozu mazuta“, pojašnjavaju iz Ministarstva za prostorno uređenje. (Ministarstvo reakcija Mazut).
Ministarstvo za prostorno uređenje tvrdi da nije od Ministarstva spoljne trgovine u Savjetu ministara BiH tražilo da prekrši Odluku o kvalitetu tečnih naftnih derivata.
Članom 41. Odluke o kvalitetu tečnih naftnih derivata propisano je da na prijedlog entitetskih ministarstava trgovine,energetike i ministarstva za pitanje ekologije, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa može pustiti u promet određene količine tečnog goriva koje ne ispunjavaju uslove ove odluke za razdoblje od najviše šest mjeseci i to ukoliko na svjetskom tržištu u tom trenutku nije moguće dobiti tečno gorivo koje bi ispunjavalo uslove iz ove odluke, a zbog čega bi moglo doći do teškoća u snabdijevanju domaćeg tržišta“.
Ministrica Golić navodi da je „Toplana“ Banja Luka i „Toplana“ Gradiška 08. juna 2012. godine ministarstvu uputile zahtjev u kojem traže odobrenje za uvoz mazuta sa procentom sumpora do 3%.
Zahtjev su obrazložile sledećim argumentima:
„Na domaćem tržištu je trenutno moguće nabaviti minimalne količine mazuta, s obzirom da Rafinerija nafte Brod u toku ljeta umjesto mazuta proizvodi bitumen kao sezonsku robu. U okruženju niskosumpornog mazuta, čiji je uvoz dozvoljen, nema jer Rafinerija Sisak trenutno ne radi, Rafinerija Rijeka je prestala sa proizvodnjom mazuta, Rafinerija Novi Sad ne radi, a Rafinerija Pančevo je u remontu do 2014. godine. Takođe prema posljednjim informacijima kojima raspolaže naša služba nabavke ali i prema obavještenju dobavljača, mazuta sa sadržajem sumpora do 1% sada nema dovoljno ni kod rafinerija u širem okruženju te bi bilo nužno nabaviti mazut sa sadržajem sumpora do 3%“.
U „Toplani“ A.D. Banja Luka urgentnu nabavku mazuta pravdaju cijenom koja je u toku ljeta znatno niža nego tokom zimske sezone. Njihove procjene su tada bile da bi nabavkom 10.000 tona mazuta, van sezone toplana ostvarila uštedu od oko dva miliona KM, navode u Ministarstvu za prostorno uređenje i ekologiju RS.
Razmatrajući navedeni zahtjev Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH poslalo dopis u kojem konstatuje da je upoznato sa trenutnom situacijom na tržištu mazuta te predložilo da omogući uvoz mazuta sa sadržajem sumpora do 3%.
Cijena samo izgovor da se dobije dozvola
ENERGETIKARS.com je u posjedu svih dokumenata iz prepiske između banjalučke i gradiške toplane, ministarstava u Vladi RS i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH o uvozu neekološkog visokosumpornog mazuta vrijednog desetine miliona KM preko austrijske firme HIGAT Milorada Mihajlovića.
Jedan od njih je i zahtjev koji je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uputilo Ministarstvu spoljnih poslova BiH. Identičan prijedlog uputilo je i Ministarstvo industrije i energetike RS.
Zanimljivo da se u ovoj prepisci, i zahtjevu gradskih toplana i podršci ministarstava iz Vlade RS da se urgentno nabavi mazut u ljetnim mjesecima kao jedini i osnovni argument navodi niža cijena.
Mazut se „morao“ nabaviti u ljetnim mjesecima, hitno, iako ga nije bilo u domaćim i regionalnim rafinerijama kada ga one skoro i ne proizvode, tako da je jedini izlaz uvesti ga, iz Austrije, preko HIGAT-a.
Međutim, argument da je tada niža cijena nije toliko čvrst. Cijena lože ulja (mazuta) formira se na osnovu kretanja cijene mazuta na svjetskoj berzi (a ona uglavnom zavisi od kretanja cijena sirove nafte). Nije tačno da je mazut ljeti znatno jeftiniji nego u zimskom periodu. Samo u slučaju da je sirova nafta zimi jeftinija, nego u ljeti. Ali to nije pravilo. Prosječna cijena sirove nafte naprimjer u junu i avgustu 2008. je bila 126 dolara po toni, a od decembra 2008. do februara 2009. godine je iznosila 42,29 dolara po toni. Očigledno da je ekskluzivnom dobavljaču neekološki i visokosumporne nafte HIGAT-u i Toplani bio potreban samo razlog da bi dobili posebnu dozvolu za uvoz takvog mazuta, a to je bilo najbolje uraditi u ljetnom periodu. Objašnjavajući to cijenom i nedostatkom mazuta u regionu, što je potpuno razumljivo.
Rafinerije nemaju mazuta ljeti jer je tada potrošnja mnogo manja i uprava banjalučke Toplane je to znala. Međutim, na osnovu pojedinačne narudžbe uvijek Rafinerije proizvodnju mazuta moguće povećati i isporučiti.
Mazut vrijedan 160 miliona KM
ENERGETIKARS.com je juče objavila da je banjalučka „Toplana“ isplatila 158 miliona KM austrijskoj firmi „HIGAT“ Milorada Mihajlovića za mazut koji je ova firma posljednjih godina ekskluzivno isporučivala.
HIGAT je za posljednjih sedam godina (od 2006. do oktobra 2013. godine) isporučio 148 hiljada tona mazuta zašto mu je banjalučka Toplana isplatila 158.058.200 KM, navodi se u dokumentima koji su u posjedu ENERGETIKARS.com.
Osim količine, zanimljiviji je drugi dio poslovnog odnosa HIGAT-a i Toplane.
U istom periodu HIGAT je Toplani isporučio i 60.037 tona mazuta koji ima više od 1 odsto sumpora, zašto se mora pribaviti posebna dozvola za uvoz.
ENERGETIKARS: Siniša VUKELIĆ
Komentariši