BEOGRAD, Pritisnuti sve tanjim mjesečnim primanjima, potrošači u Srbiji sve rjeđe praktikuju velike kupovine i megamarkete, a okreću se neophodnim dnevnim nabavkama u manjim trgovinama ili kako ih najčešće zovemo „radnjama na uglu“.
Ali, ne vraća se samo srpski kupac bakalnicama i ostalim kategorijama malih trgovina – to je sada trend i u regionu, ali i u Evropi i u Americi.
Potrošač iz Srbije sada uglavnom prati povlastice, akcije i sniženja koje nude veliki trgovinski lanci i češće odlazi u planske nabavke. Građani tako neophodne dnevne namirnice mahom nabavljaju u prodavnicama u komšiluku ili „usput“ na nekoj uobičajenoj dnevnoj ruti do posla, škole, obdaništa, sportskog centra.
Ali, poslije skoro decenije ponovo postaju aktuelne manje radnje i supermarketi. Jer, sve više se smanjuje razlika u cijeni namirnica i ostalih artikala između malih i velikih trgovina, a trgovci kažu da je to „logična reakcija na besparicu“. Uz to, trgovci se vraćaju u centralne gradske zone, otvaraju manje markete i spuštaju cijene da bi se lakše podnijela kriza, odnosno bar koliko- -toliko održao promet.
– Hipermarketi, a pogotovo tržni centri su predstavljali vrhunac potrošačkog društva, a to znači i kupovinu stvari koje vam i nisu potrebne – kaže za „Novosti“ Goran Kovačević, generalni direktor trgovačkog lanca „Gomeks“.
– To doba izobilja je nestalo, ljudi se ponašaju racionalnije, kupuju manje – samo ono što im je potrebno i kada im je stvarno potrebno. Trgovci su to i te kako osjetili kroz pad prometa i preorijentisali se na „manje trgovinske formate“, što bliže potrošaču, a cijene su ostale približne, prilagođene tanjem džepu potrošača.
Kovačević naglašava da se sada sem hrane, u manjim trgovinama sve više kupuju piće, kućna hemija, sredstva za ličnu higijenu. To je trend koji je vjerovatno dugoročan i tu Srbija nije nikakav izuzetak. Veliki tržni centri će, prema Kovačevićevoj procjeni opstati, ali samo oni koji su dobro pozicionirani i koji ponude potrošačima dodatnu uslugu, kao što je ugostiteljstvo, zabava, dodatni, specifični asortiman.
U PKS objašnjavaju da Srbija deli sudbinu regiona i prati trend globalnog tržišta. Slična je situacija sa kupovnom moći stanovništva i sa cijenama, kao u zemljama okruženja. U proteklom periodu, cijene se nisu značajnije povećavale, kad su u pitanju prehrambeni proizvodi, zbog oslabljenje kupovne moći stanovništva, koja je posljedica sve veće nezaposlenosti.
– Maloprodajnu mrežu u Srbiji čine hipermarketi sa pet odsto učešća u prometu, supermarketi oko 24 odsto i isto toliko zauzimaju i minimarketi, dok je učešće tradicionalnih radnji oko 29 procenata – kazala je za „Novosti“ Gordane Hašimbegović, sekretar Udruženja trgovine Privredne komore Srbije.
Veliki prehrambeni trgovinski lanci, dodaje Hašimbegovićeva, bore se za svakog kupca, što se ogleda u ponudama sa povoljnijim cijenama i nizom akcija. Razvoj trgovačkih marki, jedan je od prioriteta velikih trgovina, i sve više se ulaže u kvalitet tih proizvoda, uz prihvatljive cijene.
– Male komšijske radnje uvijek će biti „važne“ kao i svuda u svijetu, ali je konkurencija velikih trgovaca izražena – smatra Hašimbegović. – Napori malih za opstanak na tržištu su značajni, prije svega, zbog nejednakih uslova nabavke robe od dobavljača, ali i platežne mogućnosti lokalnih potrošača. Jedina njihova šansa jeste da se udruže, da se povezuju.
Raste siva zona
Ekonomska kriza doprinela je rastu sive ekonomije i takva situacija tjera i velike i male trgovce da se bore sa nelegalnom konkurencijom.
– Najveći problemi sa kojima se suočavaju trgovci jesu nelikvidnost, visoki porezi i neuspjele privatizacije – ističe Gordana Hašimbegović. – Poslovanje otežavaju i nepovoljni krediti za trgovinska preduzeća, nekonkurentnost malih trgovina u odnosu na velike strane trgovinske lance.
Trgovanje najprivlačnije
Trgovinski sektor je najvitalniji dio srpske privrede i trećinu registrovanih preduzeća, kako ističu u Privrednoj komori Srbije, čine firme u trgovini. Takođe, trgovina čini oko 11,7 odsto bruto domaćeg proizvoda i zapošljava bezmalo 19 odsto ukupne radne snage u Srbiji. Novosti
Komentariši