BEOGRAD, Značajnija budžetska podrška poljoprivredi u Srbiji moguća je tek za tri godine a do tada je, kao i ubuduće, neophodno da država kreira odgovarajuće mjere kako bi se mnogo brižljivije trošio novac kojim se raspolaže za te namjene, izjavila je danas profesorka Poljoprivredenog fakulteta u Beogradu dr Natalija Bogdanov.
“Nije realno očekivati da će biti prostora za to da budžetska podrška poljoprivredi u Srbiji znatnije raste prije 2017. godine”, bez obzira na to što se i od pojedinih predstavnika stručne javnosti “proziva famoznih pet odsto” ukupnog državnog budžeta da bude namijenjeno agraru, rekla je ona.
Profesorka Bogdanov, koja je predvodila Ekspertsku grupu za izradu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Srbije do 2024. godine, napominje da je i tim nedavno usvojenim dokumentom predviđeno da će finansijska pomoć srpskom agraru bitnije rasti za tri godine, odnosno kada se Srbija prije svega osposobi za korišćenje sredstava IPARD programa EU, namijenjenih ruralnom razvoju.
Uz to će “vjerovatno i sazreti svijest u rukovodećim strukturama” da je došlo vrijeme da se poljoprivredi počne nešto i da vraća, na osnovu “ranijih zasluga” koje je ta privredna grana imala u ukupnoj ekonomiji drzave, istakla je profesorka Bogdanov.
Napominjući da su “realne potrebe i realne mogućnosti” ta objektivna mjera kada je riječ o finansijskoj podršci srpskom agraru, ona je preporučila nadležnima da kreiraju takve mjere koje će obezbjediti mnogo brižljivije i racionalnije trošenje onoga čime trenutno raspolažemo, jer kako dodaje, novca za poljoprivredu “ima koliko ima i neće ga biti više u naredne tri godine”.
Budžetska podrška trebalo bi da bude pažljivo kreirana “prema potrebama različitih profila korisnika” i da se njeni potencijalni korisnici pravilnije odrede, odnosno “spriječi da oni veliki (proizvođači) jedu najveći dio budžeta” upozorava profesorka Bogdanov istovremeno napominjući da je Srbija među tri evropske zemlje s najnižim subvencijama po hektaru.
Podrška države poljoprivredi jeste mala ali je prije svega sporan način na koji se troši novac za tu namjenu, smatra ona ocjenjujući da tas podrška, prema namjeni sredstava i po strukturi korisnika, “ne gađa najbolje prioritetne ciljeve koji se poljoprivredi postavljaju i izazove na koje ona treba da odgovori”.
Dodatni problem srpskom agraru je i taj da zemlje u okruženju, od kojih su neke najveći konkurenti u toj oblasti, imaju znatno veću podršku poljoprivredi jer raspolažu sredstvima iz fondova EU, pa je stoga neophodno da se u Srbiji “dobro zamisle” i da učini sve kako bismo održali i povećali konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, ističe profesorka Bogdanov.
Iako je rebalansom ovogodišnjeg budžeta predviđeno smanjenje sredstava za poljoprivredu od oko četiri milijarde dinara, iz resornog ministarstva je objašnjeno da time nije smanjena količina novca namijenjena subvencijama u agraru, da one neće biti mijenjane, odnosno da će ostati iste u odnosu na period prije rebalansa.
Proizvođači u Srbiji dobijaju 12.000 dinara po hektaru godišnje, odnosno 6.000 dinara “bez računa” i toliki iznos za kupljeno gorivo, sjeme i đubrivo.
Agrarni budžet za ovu godinu planiran je na iznos od 45,4 milijarde dinara a rebalansom je smanjen na 41,3 milijarde, jer kako objašnjavaju predstavnici ministarstva, ta sredstva od oko četiri milijarde, koja su bila namijenjena za projekte, ne mogu da budu realizovana u ovoj godini. Tanjug
Komentariši