BANJALUKA, Odbornici Skupštine grada Banjaluka jednoglasno su danas usvojili elaborat o šteti na području grada prouzrokovanih poplavom u periodu od 6. do 11. avgusta i 16. na 17. avgust, prema kojem je ona procijenjena na ukupno 6.495.592 KM.
Odbornici su na prvoj sjednici nakon ljetne pauze jednoglasno usvojili i Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju poreske stope za oporezivanje nepokretnosti na području grada za ovu godinu, kojom se poreski obveznici kojima je nastala materijalna šteta na nepokretnostima, kao posljedice poplava i klizišta, a koji su upisani u Registar šteta koji je usvojila Vlada Srpske, oslobađaju plaćanja poreza na nepokretnosti u ovoj godini.
Zamjenik gradonačelnika Banjaluke Jasna Brkić rekla je novinarima da su svi odbornici svjesni potrebe da se tačno utvrdi kakve i kolike štete su nastupile tokom avgustovskih poplava.
Ona je podsjetila da je gradski parlament ranije usvojio program mjera za sanaciju šteta od majskih poplava, ističući da će se mjere jednako primjenjivati i za sanaciju šteta nastalih u avgustu.
“Obaveza je da definišemo dobar program mjera iz svih raspoloživih sredstava. U ovom momentu očekujemo da će Fond solidarnosti shodno zakonu o prikupljanju tih sredstava početi distribuciju, koja će budžetu grada dobro doći, jer je dio redovnih sredstava upotrijebljen za hitna interventna saniranja šteta nastalih u poplavama”, rekla je Brkićeva.
Ona je naglasila da je Banjaluka jedna od jedinica lokalne samouprave koja je prva odreagovala u saradnji sa programom EU za oporavak od poplava, te da će nakon objavljivanja javnog poziva dobiti mogućnost za saniranje više od 200 stambenih jedinica.
“Grad će i dalje bez obzira na sve poteškoće i na smanjene prilive prihoda maksimum napora učiniti da odvoji sredstva i u planiranju za 2015. godinu, kako bi se pomoglo našim sugrađanima jer su štete zaista velike”, rekla je Brkićeva.
Ona je dodala da se izmjena odluke o utvrđivanju poreske stope za oporezivanje nepokretnosti odnosi za tekuću godinu, te da je moguće da će se i za narednu godinu utvrditi slično oslobađanje.
“Građani koji su već izvršili uplatu poreza treba da se obrate Poreskoj upravi, jer ona svojim rješenjem utvrđuje obavezu. Ona može uplatu knjižiti kao više uplaćeno i prenijeti na narednu poresku godinu”, rekla je Brkićeva.
Ona je istakla da konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta grada Banjaluka za prvih šest mjeseci ove godine nije dobio podršku odbornika iz čisto tehničkih razloga.
“Tokom rasprave nije bilo suštinskih primjedbi, prosto dogodilo se da je određeni broj odbornika bio van skupštinske sale. Samo pet odbornika je glasalo protiv konsolidovanog izvještaja”, rekla je Brkićeva i izrazila uvjerenje da će izvještaj ponovo razmatrati i da će dobiti potrebnu većinu.
Ona je navela da konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta grada za prvih šest mjeseci oslikava stvarno stanje, te da je prema njemu za prvih šet mjeseci ove godine zabilježen deficit od 4.123.000 KM.
Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Budimir Balaban rekao je da po poslovniku nema prepreka da se konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta za prvih šest mjeseci nađe već na narednom skupštinskom zasjedanju koje je planirano za 14. novembra.
“Izvještaj nije prihvaćen iz tehničkih razloga, kvorum je bio na granici. Nije bilo nijednog ozbiljnog razloga iznesenog koji bi upućivao na to da izvještaj bude odbijen”, rekao je Balaban.
On je rekao da se na narednom zasjedanju očekuje drugi rebalans budžeta za ovu godinu, kao i nacrt budžeta za narednu godinu.
Balaban je istakao da nema nikakvih problema u funkcionisanju gradskog parlamenta i samog gradonačelnika.
Opozicija smatra da konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta za prvih šest mjeseci ove godine nije realno predstavljen, a odbornik PDP-a Zoran Talić kaže da izvještaj nije istinski i realan.
Talić je istakao potrebu za posebnom sjednicom gradskog parlamenta na kojoj će razmatrati o mjerama za sanaciju šteta od poplava u maju i avgustu.
On je predložio da se u kreiranju budžeta za narednu godinu smanji poreska stopa za obračunavanje poreza na nepokretnosti sa sadašnjih 0,18 na 0,10 odsto. Srna
Komentariši