BEOGRAD, Prerađivačka industrija u Malom Crniću hrani slovom i brojem – dva zaposlena.
Platu iz budžeta u istom mjestu prima 293 stanovnika, što je malo manje od trećine ukupno zaposlenih. Ova grana industrije je bitku s javnim sektorom izgubila i u Sokobanji, Crnoj Travi, Savskom vencu, Medveđi, Golupcu… Državna služba u tim mjestima angažuje i do 20 puta više radnika.
Da nije javne uprave, obrazovanja i zdravstva, bez plate bi bila skoro polovina svih zaposlenih u Preševu, Opovu, čak 41 odsto u Bojniku i skoro isti udio u Tutinu, Medveđi, koji procenat manje u Ćupriji. Privatni sektor jedva opstaje u malim opštinama Srbije, naročito na jugu i istoku zemlje.
– Očekivao sam da će analiza dokazati da je najveći udio radnika u državnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu u ukupnoj zaposlenosti u Beogradu i u malim siromašnim opštinama – objašnjava ekonomista Miroslav Zdravković. – Podaci su me razuvjerili po pitanju prestonice, jer ovi dijelovi javnog sektora angažuju blizu 19 odsto zaposlenih, što je skoro najmanje u državi. U Beogradu je najveća stopa zaposlenosti u svim drugim oblastima. U siromašnim opštinama, međutim, privatni sektor je slab. To su predjeli pogođeni „bijelom kugom“, poput Topličke oblasti. Reforma zdravstva i obrazovanja ovdje ne bi smjela da smanji broj zaposlenih, jer ako oni ne bi primali platu, ne bi bilo nikoga da pokrene bilo kakvu proizvodnju. U tom slučaju ne bi bilo nikoga ko bi imao kakva takva primanja.
Odnos zaposlenih u prerađivačkoj industrija i onih u javnom sektoru pokazuje da je proizvodnja „poražena“ u malo manje od 100 gradova i opština Srbije. U skoro 70 mjesta makar koji radnik više radi u proizvodnji nego u administraciji, školi i domu zdravlja i bolnici.
– Najbolji je odnos u Arilju i Rači – dodaje Zdravković. – To nam samo pokazuje koliko jedna otvorena fabrika mijenja statistiku, ali i da je važan svaki takav pozitivan pomak. U Arilju je naspram 2.308 ranika u industriji, 606 zaposlenih u upravi, obrazovanju i zdravstvu. U Rači je 1.300 u industriji, a 343 u javnom sektoru.
Oblasti
Zaposleni u upravi, obrazovanju i zdravstvu čine 35 odsto zapolsenih u Topličkom kraju. U Nišavskom okrugu u ovom dijelu javnog sektora radi 28,2, a u Nišu 28,1 odsto radnika. U Jablaničkom okrugu javni sektor nosi 28 odsto zaposlenosti, a u Zaječarskom – 27,3 odsto. Privatni sektor najjači je u Kolubarskoj oblasti, jer upošljava više od 62 odsto zaposlenih. Slijedi Beograd, pa moravička oblast. Novosti
Komentariši