Niže kamate na dinarske kredite

BEOGRAD, Kamate na kredite u dinarima biće najvjerovatnije smanjene jer je Narodne banke Srbije oborila svoju kamatnu stopu za 0,75 odsto – sada iznosi deset odsto.

Od ove kamate najviše zavisi cijena zajmova u domaćoj valuti.
Trenutno su krediti u dinarima veoma skupi – kamate se kreću od 21,80 do 38,40 odsto na godišnjem nivou, iako je centralna banka u više navrata snižavala svoju kamatu. Problem u formiranju cijene dinarskih pozajmica nije samo u referentnoj kamati, već i u pratećim troškovima i marži banaka, koja dostiže i 11 odsto.
Bankari objašnjavaju da su kamate na kredite u domaćoj valuti visoke jer nema dovoljne štednje u dinarima, i zbog toga moraju da se zadužuju u evrima, po visokim kamatama, a zatim da ih pretvaraju u lokalnu valutu. Građani, ali i firme, zbog valutnog rizika sve češće se, i pored visoke cijene, opredjeljuju za dinarske zajmove.
– Svakog mjeseca usklađujemo kamate sa kretanjem na tržištu, tako da će korisnici dinarskih kredita sa promjenljivom kamatom osjetiti ovo sniženje već prilikom otplate prve sljedeće rate – kaže Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke. – Dinarske kredite odobravamo sa fiksnom i promjenljivom kamatom. Fiksna ostaje neizmjenjena tokom cijelog perioda otplate, na nju ne utiču kretanja na tržišt.
Prema riječima Petra Grujića, direktora Sektora za rad sa stanovništvom Folks banke, pad referentne kamatne stope može uticati na cijenu kratkoročnih dinarskih kredita. U tom segmentu preovlađuju krediti za likvidnost firmama, pa se može očekivati da uticaj niže referentne kamatne stope tu bude i najosjetniji.
– Što se tiče cijene srednjeročnih dinarskih kredita, preduslov za značajniju korekciju njihove cijene je više štednje u lokalnoj valuti, što, za sada, ipak nije slučaj – samo dva do tri odsto ukupnih uloga građana su u domaćoj valuti – kaže Grujić.
Valutni rizik
– Da bismo promovisali dinarsko zaduživanje, koje u sebi ne nosi kursni rizik za građane koji nemaju platu u stranoj valuti, neke banke su taj rizik preuzele na sebe – ističe Petar Grujić. Novosti