BEOGRAD, Embargo na isporuke iranske sirove nafte i naftnih derivata, koje je u ponedjeljak uvela Evropska unija, prijetnja Irana da će zbog toga zatvoriti Hormuski tesnac, i vrlo vjerovatni „ratni scenario“, mogao bi, tvrde svjetski ekonomski stručnjaci, da „napumpa“ cijenu barela sirove nafte, sa sadašnjih 100 i na 300 dolara.
Ovo povećanje bi se, naravno, odrazilo i na tržište u Srbiji, što u prevodu znači da litar dizela na srpskim pumpama može, uskoro da košta i dva evra.
Srbija veliki dio svojih potreba za derivatima zadovoljava uvozom. Učešće cijene sirove nafte u maloprodajnoj cijeni derivata iznosi oko 50 odsto, a ostalo su akcize, porez i marže.
Cijena sirove nafte je u protekloj godini dostigla prosječnu vrijednost od 110,62 dolara po barelu, što je daleko iznad prosječnih 79,5 u 2010. godini. U maloprodaji se to, ipak, nije u velikoj mjeri osjetilo – kaže Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, a koji vjeruje da se neće u punoj mjeri ostvariti „crne“ prognoze.
Koliko će to uticati na svakodnevni život u Srbiji, nije teško pretpostaviti. Zanimljivo je da su Savezne rezerve SAD izradile studiju „šoka od porasta cijena nafte na berzi“ u američkoj privredi vrijednoj 15 triliona dolara. U slučaju skoka od 100 odsto cijena sirove nafte cijena potrošačke korpe u SAD bi porasla samo 3,2 odsto.
U Srbiji bi se poskupljenje goriva „prelilo“ najprije na transport, gradski i taksi prevoz, ali i na cijenu povrća, voća i ostale robe.
– Sama situacija na tržištu, slabija tražnja, pad kupovne moći stanovništva, sve skuplja „korpa“, usporiće primjenu novih cjenovnika – kaže Saša Đogović, ekonomista i dodaje da će se to svakako negativno odraziti i na kupovnu moć stanovništva.
Đogović ističe da će zavisno od toga koliki je udio goriva u cijeni koštanja samog proizvoda, cijene biti i različito povećane. A, zbog niskog standarda to poskupljenje neće moći u potpunosti da se primjeni.
Zadrška
U pekarskoj industriji za sada neće mijenjati cijene po osnovu skoka cijene goriva, a sličan odgovor stiže i iz mesne i mljekarske industrije, kao i od proizvođača konditora i pića. Novosti
–
Komentariši