BEOGRAD, Uz svakodnevni rast evra, skromne i neredovne plate, otplata kredita je sve teža.
Prema podacima Narodne banke Srbije, teško naplativi zajmovi stanovništva su dostigli osam odsto. Najredovnije se otplaćuju stambene pozajmice, ali je do sada oko 280 porodica ostalo bez krova nad glavom, jer više nisu imale mogućnosti da otplaćuju rate, koje su svakog mjeseca sve “teže”.
Trenutno, građani duguju bankama nešto više od 5,8 milijardi evra. I bankari su zabrinuti kako će ih naplatiti, jer im se sve više građana javlja za odlaganje obaveza ili reprogram. Najveći problem je rast deviznog kursa koji je rate za kredite uvećao u posljednje četiri godine za više hiljada dinara, dok su u isto vrijeme zarade preračunate u evre obezvređene.
Tako, građanin ko je uzeo stambeni kredit u ljeto 2008. godine, kada je kurs bio 76 dinara, sa ratom od 309 evra odnosno 23.484 dinara, sada mora svakog mjeseca da izdvoji 34.299 dinara. Gotovo cijela prosječna plata. Takođe, građani sa gotovinskim zajmom od samo 47 evra, prije četiri godine su svakog mjeseca izdvajali 3.572 dinara, a danas 5.217 dinara.
– Ono što uvijek ponavljamo je da ukoliko imaju problem sa otplatom svojih zaduženja, bilo zbog rasta iznosa rate u dinarima i smanjenja realnih primanja usljed promjene kursa, gubitka posla nekog člana porodice ili iz nekog drugog razloga, klijenti treba odmah da kontaktiraju svog ličnog bankara i zajedno sa njim nađu rješenje – kaže Miroslav Rebić, član IO Sosijete ženeral banke.
Korisnici stambenog kredita nemaju mnogo izlaza, jer ne mogu svoje obaveze da prebace u dinare, ali oni koji su uzeli kratkoročne pozajmice mogu da ih refinansiraju u dinarima, i da produže rok otplate.
Kamate su im, međutim, gotovo duplo veće, nego one po kojima su otplaćivali iste kredite vezane za evro. Kreću se od 20 do 27 odsto godišnje. Ukoliko neko nema novca da otplaćuju keš kredit sa ratom od 135 evra, a ostalo mu je 2.000 evra da vrati, može ovaj dug da pretvori u dinarski i da produži rok otplate. Kamata će, međutim, biti 23 odsto godišnje, a rata 4.470 dinara. Za 60 mjeseci banci će vratiti 311.000 dinara ili 50 odsto više nego što se zadužio. Tada rata ne zavisi od kretanja kursa i svakog mjeseca je ista.
Ako bi neko htio isti kredit, ipak u evrima, morao bi da položi učešće ili depozit od 30 odsto i da plati gotovo istu kamatu, kao i na dinarsku pozajmicu – od 19 do 27 odsto godišnje. Banke praktično ne žele više da odobravaju devizne zajmove.
Bankari: Kurs će da raste
Bankari ne očekuju da će se kurs smiriti.
– U odnosu na naše ranije očekivanje da će kurs kretati u intervalu od 105 do 110 dinara za evro, došlo je do stvaranja nepovoljnih rizika – smatra Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste grupe. – To se prije svega odnosi na nemogućnost postizanja dogovora sa MMF, a samim tim i naglašenim fiskalnim rizicima. U narednom periodu očekujemo zadržavanje promjenjivog kretanja kursa, jer nije izvjesno da će rizici biti umanjeni prije izbora.
U Hipo-alpe-adria banci očekuju da će kurs do kraja godine porasti do deset odsto i da neće preći 114 dinara. Novosti
Komentariši