BANJALUKA, Kreditni plasmani banaka u BiH ove godine će zadržati lanjsku stopu rasta od pet do šest odsto, dok će nivo depozita, uzrokovan zahlađenjem štednje građana, usporiti rast na tri procenta, procjenjuju u Direkciji za ekonomsko planiranje (DEP) BiH.
Zbog očekivanog minornog rasta bruto domaćeg proizvoda zemlje, vrlo nepovoljne situacije na tržištu rada (rast nezaposlenih, a pad zaposlenih u odnosu na 2011.) i usporenog rasta plata, kako navode, bankarski sektor ne može očekivati rezultate iz rekordne 2007. godine.
Iako su kreditni plasmani krajem prošle godine usporili rast, krediti nefinansijskim preduzećima (trgovinska i proizvodna), smatraju u DEP-u, vjerovatno će generisati rast ukupnih zajmova, budući da su preduzeća suočena s nedostatkom vlastitih sredstava za održavanje postojećih poslovnih aktivnosti.
Lani je, takođe, napominju, zabilježeno i snažno kreditiranje sektora opšte vlade, zbog rastućeg deficita budžeta. Iako u ukupnim kreditima imaju skromno učešće od četiri odsto, može se pretpostaviti nastavak kreditiranja i u ovoj godini, navode u DEP-u.
Što se tiče bankarskih depozita, u DEP-u ukazuju da depoziti sektora stanovništva čine više od polovine ukupnih pologa i da zahvaljujući njima bilježe rast u prethodnim periodima.
“U ovoj godini i dalje, kretanje će biti uslovljeno upravo ponašanjem sektora stanovništva. Kako se na tržištu rada predviđa lošije stanje u odnosu na 2011, popraćen slabim rastom plata i doznaka građana iz inostranstva, može se očekivati i usporeniji rast sredstva bh. građana na računima banaka, što će se na kraju odraziti i na usporeniju stopu rasta ukupnih depozita u 2012, na tri odsto”, ističe se u dokumentu.
Prema podacima Centralne banke BiH sa kraja marta ove godine, nivo kredita bankarskog sektora iznosio je 15,45 milijardi KM, što je za 4,6 odsto više nego isti mjesec prošle godine. Ukupni depoziti istovremeno su rasli za 3,5 odsto i dostigli 12,76 milijardi KM, od čega je štednja stanovništva uz povećanje od 8,6 odsto iznosila 7,18 milijardi KM.
Bankari se uglavnom slažu s objavljenim projekcijama kreditnih plasmana, dok za buduće stanje depozita imaju drugačije viđenje pogotovo što su, za razliku od DEP-a, uvjereni da neće doći do zahlađenja štednje građana.
Mijo Mišić, izvršni sekretar Udruženja banaka BiH, ističe da su protekle godine ekonomske krize pokazale da je štednja građana uvijek imala veću stopu rasta od kreditnih plasmana.
“Ono što može uticati na ovogodišnji nizak rast depozita, pa rekao bih čak možda i njihovo smanjenje u odnosu na 2011, isključivo su depoziti pravnih lica, prije svega javnih preduzeća, kao i državnog sektora, zbog nelikvidnosti budžeta države, entiteta i kantona”, smatra Mišić.
Štednja stanovništa će sa druge strane, ubijeđen je on, nastaviti solidan rast i u 2012. godini navodeći da ona ne prati obavezno kretanja na tržištu rada.
“‘Psihologiju štednje’ je teško predvidjeti, jer tu presudni faktor čini sigurnost, a bankarska štednja skoro da nema alternativu, iako ne nudi vsoke kamate”, naglašava Mišić.
Milan Radović, direktor Nove banke Banjaluka, vjeruje, takođe, da će kreditni plasmani generalno zadržati lanjske stope rasta, ali je, kaže, siguran da će štednja građana u 2012. imati još izraženije stope rasta nego lani.
“Građani će više štedjeti jer im kamata obezbjeđuje solidan prinos koji će im popraviti kućni budžet, a i daleko je sigurnije nego da novac drže kod kuće”, navodi Radović.
Sa druge strane, nivo depozita pravnih lica će, kaže on, zavisiti od nivoa domaće potrošnje na koju utiče visina doznaka iz inostranstva i potrošnja naših gastarbajtera kada posjete domovinu, te od privredne aktivnosti preduzeća i ekonomskih kretanja u državi.
Kreditno jačanje od 2014.
U Direkciji za ekonomsko planiranje BiH u 2013. godini prognoziraju nastavak slabog rasta bh. ekonomije, mada nešto bržeg u odnosu na ovu godinu, dok će kretanja na tržištu rada stagnirati uz nešto izraženiji rast plata. Bankarski sektor stoga, kako procjenjuju, 2013. može očekivati uspješnije poslovanje i jaču kreditnu aktivnost u odnosu na ovu godinu, odnosno rast kredita od osam do 10 odsto, a depozita za oko osam odsto.
Banke će kreditnu aktivnost ubrzati 2014. i 2015. godine, u skladu s početkom “prosperitetnijeg perioda bh. ekonomije”. Stopu rastu ukupnih kredita u DEP-u procjenjuju na između 10 i 15 odsto, a depozita za oko 10 odsto godišnje. Nezavisne novine
Komentariši