NJUJORK, Cijena riže dostigla je novi rekord, pod dejstvom upozorenja zvaničnika Svjetske banke (SB) da u Tajlandu, koji je najveći svjetski izvoznik te žitarice, rastu pritisci da se ograniči izvoz, što bi dodatno pogoršalo krizu na svjetskom tržištu hrane.
“Ako ključni izvoznik, kao što je ovaj, ograniči isporuke inostranstvu, to bi u velikoj mjeri bilo kao kad bi Saudijska Arabija ograničila izvoz nafte”, objasnio je potpredsjednik Odeljenja SB za Istočnu Aziju i Pacifik Džems Adams, prenjela je agencija Blumberg.
Na Čikaškoj berzi sirovina riža je dostigla cijenu od 24,75 dolara za 100 libri (oko 45,4 kilograma), zabilježivši u jednom danu rast od 2,3 odsto. Tokom, prošle godine cijena ove žitarice je više nego udvostručena, a od početka 2008. stopa njenog poskupljenja se dodatno ubrzala.
Kina, Vijetnam, Indija i Egipat su od početka godine već ograničili ili ukinuli izvoz riže, osnovne hrane polovine svjetskog stanovništva, da bi osigurali snabdjevenost domaćeg tržišta i ublažili inflaciju.
Pšenica, kukuruz i soja takođe su od početka tekuće godine bili na rekordnim vrijednostima, a skupa hrana je podstakla socijalne nemire u nekim zemljama, između ostalog i Haitiju i Egiptu.
Prema procjeni američkog ministarstva poljoprivrede, Tajland u svjetskom izvozu riže učestvuje s jednom trećinom i izvozi dvostruko više ovog žita nego Indija, njegov najveći rival na ovom sektoru.
“Bilo kakav korak Tajlanda ka ograničenju izvoza izazvao bi paniku na globalnom tržištu”, upozorava Kendži Kobajaši, analitičar tržišta žitarica japanske kompanije “Kanecu asets menidžment”.
Rastuće cijene mogle bi da učine i osnovne prehrambene proizvode nedostupnim najsiromašnijima, čak i kada ih ima u radnjama, upozorio je Pol Rizli, portparol Svjetskog programa za hranu (WFP), agencije UN koja snabdjeva hranom 28 miliona stanovnika Azije.
Tajlandski premijer Samak Sundaravedž je izjavio da ta zemlja neće ograničavati izvoz, niti učiniti bilo šta što bi poremetilo svjetske cijene riže. “Kad bi smanjio isporuke, Tajland bi izgubio epitet ‘kuhinje svijeta'”, objasnio je premijer.
Na tajlandskom tržištu, cijena ključne vrste riže – bijele, klase B – je 9. aprila ove godine (posljednjeg datuma za koji ima podataka) dostigla 854 dolara za tonu, prema 327,25 dolara za tonu godinu dana ranije.
Tajlanđani upozoravaju da bi visoke cijene riže mogle da dovedu do prirodnog smanjenja inostrane tražnje, što već počinje da se osjeća. Prema procjeni predsjednika Udruženja tajlandskih izvoznika riže, do kraja godine eksport riže iz ove zemlje mogao bi da opadne za trećinu.
Ovosezonska žetva riže i pšenice u Indiji, za koju se očekuje da bude rekordna, možda ipak neće biti dovoljna da garantuje prehrambenu bezbjednost drugoj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta. Razlog je taj što oko 10 odsto indijskog roda pojedu glodari i ptice ili istrune zbog neadekvatnih uslova skladištenja.
Do kraja sezone 2007/08. (zaključno sa 30. junom) indijska proizvodnja žitarica za ljudsku ishranu će, prema prognozi ministra poljoprivrede P.K. Mišre, zabilježiti rast za 4,6 odsto – na 227,3 miliona metričkih tona. Međutim, oko 20 miliona tona pšenice, riže i sočiva (što odgovara godišnjem rodu hljebnog žita u Kanadi) poješće pacovi i ptice ili će istruliti.
Iz humanitarne organizacije “Vorld vižen internešenel” koja distribuira pomoć u hrani u 35 zemalja, upozoravaju da zbog visokih cijena i neispunjenih obećanja donatora, više ne mogu da opskrbljuju 1,5 miliona siromašnih kojima su prošle godine pomagali da se prehrane. Od toga preko trećinu čine djeca kojima je za preživljavanje hitno potrebna zdrava hrana, upozorava predsjednik organizacije Din Hirš.
Sa sve skupljim nabavkama gubi korak čak i WFP. Tako je od prošlog mjeseca ova agencija prestala da isporučuje pirinač za 1.344 škole u najsiromašnijim djelovima Kambodže. Zbog toga će od 1. maja, kad budu potrošene rezerve, bez školskog obroka ostati oko 450.000 malih Kambodžanaca.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši