Ministri evrozone za oporezivanje “skandaloznih” bonusa

BRISEL,  Ministri finansija “zone evra” su juče ustali protiv, kako su ih nazvali, “skandaloznih” bonusa i ogromnih novčanih poklona koje dobijaju pojedini vodeći menadžeru u Evropskoj uniji, u vrijeme kada obični građani sve teže uspjevaju da svojim platama zadovolje osnovne potrebe.
  Ministri su takođe, na  sastanku u Briselu, odlučili da preduzmu mjere za suzbijanje inflacije koja je, uz usporen rast, postala najveća pretnja privredama članica Unije, javlja agencija DPA.
  Te mjere bi uključile strukturne reforme, ali i izbjegavanje povećanja plata u javnom sektoru koje nisu odraz rasta produktivnosti.
  Govoreći o problemu previsokih korporativnih bonusa, premijer Luksemburga Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker), koji predsjedava stalnim sastancima “evrozone”, rekao je da ministri razmatraju mogućnost povećanja poreza radi ograničenja tog, kako ga je nazvao, “skandala” i “socijalne nesreće”.
  “Nije više prihvatljivo da pojedini vodeći menadžeri imaju prevelike plate i da uz to dobijaju ogromne novčane poklone koji nisu u skladu s njihovim učinkom”, ukazao je Junker. “Svjesni smo dubokog jaza između naših zahtjeva za ograničenjem plata i daljeg postojanja tih neumjerenosti, naročito kad je riječ o novčanim nagradama, zbog čega razmatramo uvođenje fiskalnih instrumenata radi suzbijanja tih pretjeranosti”.
  Svaki korak ka obuzdavanju ličnih dohodaka i bonusa koji se daju vodećim menadžerima verovatno će naići na jako protivljenje nekih članica Unije, kao što je Britanija, koja strahuje da bi te mjere mogle predstavljati pretnju finansijskom i poslovnom centru Londona – Sitiju – i dovesti do relociranja tih delatnosti, ocjenila je njemačka agencija.
  Najveći dio razgovora na jučerašnjem  sastanku bio je usmjeren na inflaciju, koja je u martu u 15 članica Evropske unije koje koriste zajedničku valutu dostigla 3,6 odsto na godišnjem nivou, kao posljedica jačanja cijena hrane i goriva, prije nego što se u aprilu povukla na 3,3 odsto.
  “Najveći problem za najsiromašniji dio našeg društva je inflacija. Njih pogađa smanjenje kupovne moći  i povećanje troškova za nabavku hrane i drugih neophodnih proizvoda”, rekao je evropski komesar za privredne i monetarne poslove Hoakin Almunja (Joaquin Almunia), predloživši kao jednu od strategija reformu Zajedničke poljoprivredne politike EU (CAP).
  Taj kompleksan i skup sistem subvencija, donjet sa ciljem zaštite prihoda poljoprivrednika, često se okrivljuje za zadržavanje cijena prehrambenih proizvoda u EU na vještački visokom nivou.
  Očekuje se da Evropska komisija, izvršno tijelo EU, kasnije ovog mjeseca iznese predloge o reformi CAP, koji će vjerovatno naići na žestok otpor članica koje imaju najviše koristi od subvencija, prije svega Francuske, koja 1. jula preuzima šestomjesečno predsjedavanje Unijom.