BEČ , Cijena unce zlata u martu je dostigla 1.034 dolara i tako premašila rekordnu cijenu od 850 dolara dostignutu još 1980. godine, a analitičari Erste banke smatraju da bi cijena tog plemenitog metala korigovana za stopu inflacije u dugoročnom periodu mogla dostići čak 2.300 dolara za uncu.
Cijena unce zlata je nakon marta znatno korigovana, ali Ersteovi analitičari smatraju da je to bila zakašnjela i tehnički nužna korekcija u okruženju dugoročno rastućeg tržišta.
Trenutna zlatna groznica temelji se na nizu faktora, a jedan od najvažnijih je pad povjerenja u američku privredu koji su izazvali hronično slab dolar, kreditna kriza, zabrinutost u vezi sa snažnim rastom inflacije i eksplozivan rast ponude novca. Ti faktori podstakli su osjećaj nesigurnosti kod investitora te njihovo usmjeravanje milijardi sredstava u plemenite metale.
“Osim toga, veliko povećanje potražnje za nakitom u Indiji i na Bliskom istoku, pad količina koje prodaju centralne banke te nastavak smanjenja rudarske proizvodnje, odgovorni su za rastuće cijene na tržištu zlata”, kaže analitičar međunarodnog tržišta kapitala u Erste banci Ronald-Peter Šteferle.
Iako su akcije tokom proteklih 20 godina imale očito bolje rezultate od robe, ta se situacija preokrenula od 2000. godine, a tu paradigmu poduprla su trenutna previranja na berzama.
Ukupna godišnja potražnja za zlatom je otprilike 3.600 tona, dok se u rudnicima svake godine iskopa oko 2.450 tona. Manjak se kompenzuje prodajom centralnih banaka i recikliranjem. Iako su neke centralne banke u drugoj polovini prošle godine prodavale svoje rezerve po visokoj cijeni, povećanu potražnju poništio je stalni pad rudarske proizvodnje i manja ponuda recikliranog zlata.
“Iako bi se velika potražnja za nakitom i industrijska potražnja mogle donekle smiriti tokom 2008, centralne banke u Rusiji, Kini i arapskoj regiji željeće smanjiti svoju zavisnost o dolaru. Ako se samo mali postotak (naftnih) dolara usmjeri u ulaganje u zlato, to će dovesti do još jednog skoka cijena. Godina 2007. bila je i prva godina u kojoj su fizičke osobe posjedovale ukupno više zlata od centralnih banaka. Sve u svemu, očekuje se dalji rast cijena zlata”, dodaje Šteferle.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši