Mađari prisvojili bosanski sudžuk

SARAJEVO, U BiH je tek manji broj domaćih proizvođača registrovao žig ili zaštitni znak svog proizvoda kao industrijsko vlasništvo, kažu u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.
Zbog sporosti, neznanja ili nezainteresovanosti domaćih proizvođača, mađarski proizvođači zaštitili su proizvodnju bosanskog sudžuka.
“Za sada je u BiH zaštićeno ili je zatražena zaštita za 2.001 domaći proizvod, a među njima su livanjski i travnički sir, te vina žilavka i blatina, ali tako da različiti proizvođači imaju različite etikete”, pojašnjava Faris Frašto iz Instituta.
Kaže da bi proizvođači koji žele zaštiti određenu robnu marku morali definisanti zajedničke standarde za njenu prizvodnju kod Instituta za patente i mjeriteljstvo BiH.
S obzirom na to da u BiH još nijedan proizvod nije zaštićen kao proizvod s posebnim geografskim porijeklom, neke druge zemlje zaštitile su proizvode koji u imenu sadrže geografske odrednice iz BiH, poput proizvođača iz Hrvatske koji su zaštitili livanjski sir ili bosanski sudžuk u Mađarskoj.
“Te registracije su lako oborive kod Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo”, ističe Frašto.
Isto misli sarajevski advokat Inja Pašalić, jedna od desetak zastupnika intelektualnog vlasništva koje je za taj posao ovlastio Institut. Kaže da proizvođači koji nastoje da zaštite svoj proizvod imaju niz dilema.
“Neki od njih ni ne znaju da je njihova proizvodnja industrijsko vlasništvo i da mogu i treba da je zaštite, a neki se, pak, nastoje što bolje pozicionirati na tržištu, pa kopiraju poznate žigove i dolaze u konkflikt”, pojašnjava Pašalićeva.
Desetogodišnja zaštita žiga košta 415 KM
Žig je znak razlikovanja nekog proizvoda ili usluge. Za korištenje u BiH žig se registruje u Institutu za intelektualno vlasništvo u BiH, a za druge zemlje kod Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo ili direktno u zemljama na čije tržište se želi ići.
Žig ne smije sadržavati prostakluke ili uvredljive simbole, kao ni nacionalna ili vjerska obilježja. Lik žive osobe na žigu se može koristiti samo uz njen pristanak, a umrle uz pristanak porodice.
Zaštita žiga u BiH košta oko 120 KM, plus 295 KM za period od 10 godina, nakon čega je moguće obnoviti zaštitu. Za pretraživanje baze zaštićenih žigova, kako se novoregistrovani žig ne bi poklapao s već registrovanim, plaća se 65 KM.Nezavisne novine