Dali 107 koncesija, a izgrađena samo jedna elektrana

BANJALUKA, Od 107 dodijeljenih koncesija za izgradnju mini-hidroelektrana, koje su svojevremeno predstavljane kao velika investiciona šansa Republike Srpske, do sada je izgrađena samo jedna, ukazuju podaci Komisije za koncesije.
 
Suočena sa sporim napredovanjem radova, Komisija u ponedjeljak izlazi u kontrolu širom RS, da bi na terenu utvrdila šta je zakočilo koncesionare, nakon čega će, kako najavljuju, Vladi predložiti da se raskinu ugovori s onim koji svojom krivicom još nisu odmakli dalje od ideje.
“Naše strpljenje je pri kraju – dovoljno je vremena prošlo, u nekim slučajevima i po dvije i po godine, a mnogi od njih još ništa nisu uradili. Svjesni smo da se oni bore brojnim problemima, ali prošlo je dovoljno vremena u kojem su mogli ući u mnogo višu fazu ralizacije projekta nego što je to danas slučaj”, rekao je Predrag Aškrabić, predsjednik Komisije za koncesije.
Prema podacima Komisije, do sada je na vodotocima RS dodijeljeno 107 koncesija za izgradnju malih hidroelektrana, od toga, najveći broj u mandatu Vlade Pere Bukejlovića. Nakon što se uvidjelo da postoje brojni problemi u vezi s pribavljanjem potrebnih dozvola, rokovi za početak radova su produžavani u više navrata, ali malo ko od koncesionara je do sada uopšte došao u fazu izvođenja radova.
Dok se koncesionari žale na teškoće pri pribavljanju potrebnih dokumenata, u Komisiji priznaju da to predstavlja dio problema, ali i tvrde da je najveća kočnica ovih projekata to što su mnogi ušli u potencijalno neprofitabilne projekte, za koje nemaju novac.
Naime, više od 40 odsto dodijeljenih koncesija odnosi se na izgradnju hidroelektrana snage do jedan megavat, što je, kako ističu u Komisiji, s obzirom na veoma skupe radove i projekte, samo potencijalno profitabilno. Istovremeno, kako tvrde, mnogi od koncesionara i nisu finansijski sposobni da iznesu tako skupe radove, pa u posljednje vrijeme sve češće pokušavaju da prodaju koncesiju. Do sada, zabilježen je jedan slučaj prodaje koncesije na lokalitetu Kobiljske rijeke kod Kneževa/Skender Vakufa, gdje je kupac, kako je otkriveno, nasjeo na prevaru, jer se koncesija ne može prodavati.
U Udruženju koncesionara priznaju da većina njih nema novac za realizaciju projakta i ističu da i banke, kao glavni finansijski oslonac, nerado ulaze u finansiranje.
“Ljudi se plaše da investiraju u nešto što predugo traje. Jasno je da gotovo niko ne može izgraditi hidroelektranu bez kredita, a kako podići kredit, ako ne možete da pribavite svu potrebnu dokumntaciju na osnovu koje bi vam odobrili kredit”, žali se Nenad Opačić iz Udruženju.
Opačić, koji je u februaru 2006. godine dobio koncesiju za izgradnju dvije MHE na rijeci Vrbas, tvrdi da će se odgovornost za to što još nema radova svaliti samo na leđa koncesionara, jer su problemi s kojim se susreću, kaže, veliki – od problema sa pribljavanjem potrebnih dozvola, pa sve do toga da neke MHE treba graditi ne lokacijama gdje nije ni izrađena vodoprivredna osnova.
“Na primjer, u mom slučaaju su banjalučke vlasti tek prije mjesec dana počele izradu regulacionog plana obala Vrbasa. Ne mogu ja sada da platim 80.000 evra za idejni projekt, a da mi se poslije izrade regulacionog plana kaže da elektrana tu ne može biti locirana”, naveo je Opačić.
On se slaže da Komisija treba prekontrolisati dokle su koncesionari stigli u realizaciji projekata i šta ih koči, ali sve to će, kaže, imati smisla samo ako budu imali autoritet da poguraju sve koji koče realizaciju projekta.
U Vladi se, ipak, još ne žele decidno izjašnjavati o sudbini hidroelektrana, odnosno da li će biti rigorozni prilikom odlučivanja o raskidanju ugovora.
“Nakon što dobijemo nalaze Komisije za koncesije, Vlada će odluku o tome da li će koncesija biti raskinuta zasnivati prvenstveno na tome da li je koncesionar ispoštovao obaveze iz ugovora o koncesiji”, rekao je Slobodan Puhalac, ministar privrede, energetike i razvoja RS.
On je naglasio da se mora provjeriti ko ne poštuje preuzete obaveze iz ugovora i da će to biti osnovni princip kojim će rukovoditi Vlada, kad ovo pitanje dođe na dnevni red.
Kako privući investitore
Iako, po zakonu, ne postoji mogućnost direktne prodaje koncesije, takva opcija je, tvrde u Udruženju koncesionara, ipak moguća. Svježi kapital nekog investitora, koji želi da se uključi u projekat, tvrde, moguće je izvesti na način da se promijeni struktura vlasništva preduzeća, pošto zakon, kako kažu, dozvoljava prodaju do 30 odsto vlasništva.
“To je jedan od načina za privlačenje potencijalnog investitora, ali logično je da će neko to učiniti samo ako je koncesionar već pribavio većinu potrebnih dokumenata i dozvola”, tvrde u Udruženju koncesionara. Nezavisne novine