Juče telefonske konsultacije ministara finansija G7

TOKIO/NJUJORK Ministri finansija grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (G7) obavili su juče telefonske konsultacije o situaciju nastaloj nakon odluke  američke vlade u nedelju da preuzme kontrolu nad poslovanjem dvije vodeće domaće hipotekarne korporacije.
 Vijest o hitnim konsultacijama G7 objavio je u Tokiju japanski ministar finansija Bumei Ibuki koji je ranije upozorio da bi krah dvije vodeće hipotekarne korporacije u SAD mogao da izazove “cepnu reakciju” na svjetskom finansijskom tržištu i još više produbi tekuću globalnu kreditnu krizu.
 Investitori širom svijeta su, sudeći prema izveštajima vodećih novinskih agencija, sa olakšanjem primili vijest da će admiministracija SAD preuzeti potpunu kontrolu nad poslovanjem Fani meja i Fredi meka – dvije paradržavne korporacije koje obuhvataju oko 50 odsto američkog hipotekarnog tržišta u vrijednosti 12 biliona dolara.
 Finansijski stručnjaci na koje se u izveštaju iz Njujorka poziva ruska agencija Prajm – Tas tvrde da će svi imaoci dugoročnih hartija od vrijednosti Fani meja i Fredi meka svakako imati koristi od odluke vašingtonske administracije koju je u nedelju obnarodovao ministar finansija SAD Henri Polson.
 On je ukazao da će vlada, u cilju spašavanja Fani meja i Fredi meka od bankrotstva, otkupiti obične i privilegovane akcije tih kompanija i istovremeno osigurati zaštitu interesa vlasnika dugoročnih hartija od vrijednosti te dvije korporacije, među kojima su i centralne banke Kine, Japana i Rusije.
 Podaci Ministarstva finansija SAD pokazuju da je sredinom minule godine udio inostranih investitora u kapitalu Fani meja i Fredi meka bio oko 1,3 biliona dolara, ili nešto više od 21 odsto ukupne vrijednosti dugoročnih obligacija obje kompanije.
 Kina je, naprimjer, u hartije Fani meja i Fredi meka uložila 376 milijardi dolara, Japan – više od 228 milijardi , a Rusija oko sto milijardi dolara. Sve tri zemlje su, doduše, u proteklih 12 mjeseci nastojale da što više smanje vlastito učešće, ali im je to, prema riječima finansijskih izvora u Njujorku, uspjelo samo djelimično.
 Američki dnevnik Vol strit žurnal piše da će odluka američkog ministarstva finansija u svakom slučaju poboljšati pozicije pomenutih i drugih centralnih banaka koje su u posljednje vrijeme otvoreno iskazale bojazan od mogućeg potpunog kraha Fani meja i Fredi meka.
 Neke inostrane banke, koje posluju na američkom tržištu, su u nedelju takođe pozdravile odluku ministarstva finansija SAD o preuzimanju kontrole nad Fani mejom i Fredi mekom, označivši je “kao dobar signal za finansijska trčišta.”
 Britanski Bi Bi Si prenosi, međutim, izjavu novinara uticajnog američkog dnevnika “Vašington post” Dčonatana Vajsmana koji je kritički govorio o odluci američke vlade, a povodom dalje sudbine Fani meja i Fredi meka.
 “To je zaista poteze bez presedana. Prosto je nevjerovatno da teksaška, kapitalistička, administracija, koja se kune u slobodno tržište, preuzima kontrolu nad tako velikim korporacijama”, ocjenio je Vajsman.
 Njujorški ekonomista Bor Burša, čije mišljenje takođe prenosi Bi Bi Si, izražava određeno razumjevanje za odluku američke vlade, ali istovremeno se pita da li će takvo rješenje spasiti dva posrnula hipotekarna giganta.
 “Moramo prvo da se upitamo do koje mjere će odluka vlade doprinjeti ponovnom uspostavljanju povjerenja u Fani mej i Fredi mek”, kazao je Burša, uz opasku da se radi o dugoročnom procesu ozdravljenja ugroženih korporacija.
 Burša tvrdi da vlada SAD praktično nije imala izbora prilikom rješavanja dalje sudbine Fani meja i Fredi meka i da će odlukom o preuzimanju buduće sudbine obje korporacije u svoje ruke pokušati da popravi, u celini, nezavidnu situaciju na domaćem hipotekarnom tržištu koje sada funkcioniše u veoma sučenom obimu.
 Zanimljiva je i opaska Vajsmana o tome kako se kriza nastala oko Fani meja i Fredi meka odrazila na tekuću kampanju dvojice kandidata na novembarskim predsjedničkim izborima – republikanca Džona Mekejna i demokrate Baraka Obame.
 Vajsman smatra da se Mekejn u dosadašnjem toku kampanje vešto ogradio od cjelokupne ekonomske politike Džordča Buša, dok Obama nije iskoristio priliku koja mu se ukazala zbog tekuće privredne krize u SAD za koju je odgovorna republikanska administracija.