STO očekuje niži rast globalne trgovine

ŽENEVA, Globalna trgovina će ove godine vjerovatno biti usporena, jer su kupci usled zabrinutosti zbog finansijske krize širokih razmjera smanjili potrošnju, što će uticati na obim ostvarenog izvoza i uvoza, ocjenjuje Svjetska trgovinska organizacija (STO).
 Izvoz i uvoz su usporeniji od drugog tromjesečja, nakon što je u prvom kvartalu ostvaren jak ekonomski uspon, izjavio je ekonomista STO Majkl Finger.
 “Mi već znamo da u periodu od sedam do osam mjeseci ove godine nije bilo katastrofe. Ja ne opažam nikakvu paniku ili velike promjene, već se sve odvija relativno postepeno”, rekao je Finger za Rojters komentarišući aktuelne promjene u svjetskoj trgovini.
 Kao otežavajuću okolnost za rast trgovine u 2008., stručnjaci navode  rekordno visok rast cijena goriva, ali i pad poslovnog povjerenja do najnižeg nivoa za tri godine u Njemačkoj, čija ekonomija je vodeća u zoni evra i cijeloj Evropskoj uniji.
 Usporavanje trgovine odražava, osim toga, više cikličan ekonomski pad, a manje je odraz tekuće nestabilnosti na globalnom finansijskom tržištu, ocjenjuju ekonomisti čije mišljenje prenosi Rojters.
 “Ja mislim da će se obim trgovine zaista smanjiti, ali to je u suštini više posljedica globalnog ekonomskog usporavanja nego rani znak finansijske krize”, ocijenio je Frederik Erikson, šef briselske konsalting kompanije ECIPE.
 Eriksonovo mišljenje potvrđuje i izvještaj da je Japan u avgustu imao najveći trgovinski deficit u proteklih 25 godina, nakon što je izvoz na ključno američko tržište minulog mjeseca opao rekordnih 22 odsto.
 Zanimljivo je da SAD istovremeno bilježe ove godine rast izvoza od približno 18 odsto, zahvaljujući prvenstveno padu dolara prema evru, jenu i drugim vodećim svjetskim valutama, što je povećalo konkrentnost američke robe na stranom tržištu.
Američki deficit u robnoj razmeni sa svijetom, uprkos pomenutom skoku izvoza, ostao i dalje visok zbog ogromnih izdataka za rekordno skupu naftu.
 Potrošači u mnogim bogatim zemljama su, prema analizi STO, ove godine bili znatno manje aktivni, jer su njihova primanja ugrožena visokim izdacima za energiju i hranu, kao i potresima na finansijskom tržištu.
 Neke industrijske grupacije, poput proizvođača čelika i teških teretnih vozila, su uspjele, uprkos opštoj nepovoljnoj klimi, da povećaju kapitalna ulaganja i plasman zbog veće tražnje na tržištu brzo rastućih ekonomija, kao što su kinesko, indijsko, rusko i brazilsko.