Stiglic na čelu tima za rješavanje globalne kreditne krize

NJUJORK, Predsjednik Generalne skupštine Ujedinjenih nacija Migel D'Eskoto izjavio je da će svjetska organizacija osnovati posebno stručno tijelo, na čijem bi čelu trebalo da bude poznati američki ekonomista, dobitnik Nobelove nagrade Džozef Stiglic, sa zadatkom da radi na rješavanju globalne finansijske krize.
 D'Eskoto je precizirao da će Stiglic i njegovi saradnici proučiti uzroke i posljedice tekuće finansijske krize i dati konkretne predloge članicama UN kako da prevaziđu postojeće ekonomske teškoće i postignu stabilan privredni rast.
 “U svijetu raste svjest da se tekuća kriza finansijskog sistema ne može riješiti pojedinačnim odgovorima na nacionalnom i regionalnom nivou, već samo zajedničkim naporima na globalnom nivou”, precizirao je D'Eskoto.
 Nobelovac Stiglic, koji bi trebalo da bude imenovan za čelnika navedenog ekspertskog tima na zasjedanju Generalne skupštine UN 30. oktobra, ranije je bio glavni ekonomista i potpredsednik Svjetske banke (SB).
 Prema ocijeni američkih ekonomskih analitičara, on važi za jednog od najboljih poznavalaca postojećeg sistema rada SB i Međunarodnog monetarnog fonda.
 Njegova knjiga “Protivrečnosti globalizacije”, objavljena prije šest godina, snažno je uzburkala javnost ne samo u SAD, veći i širom svijeta, jer je u tom dijelu slavni ekonomista podvrgao oštroj kritici tekući proces globalizacije i tranzicije.
 U toj knjizi Stiglic je usprotivio praksi MMF-a da svim zemljama u tranziciji nameće “čist” model liberalne ekonomije i ogoljenog tržišnog mehanizma.
 Stiglic ocijenjuje da je takva praksa, posebno u najsiromašnijim regionima sveta, dovela do propadanja velikog broja preduzeća, ogromne nezaposlenosti i katastrofalnog osiromašenja žitelja mnogih  zemalja.
 On predlaže da se, umesto takvog, po njegovoj ocijeni pogrešnog, koncepta, u razvojnoj strategiji manje razvijenih zemalja primeni kombinovan ekonomski mehanizam, u kome bi uloga države bila mnogo naglašenija i važnija.
 Takva zalaganja približila su Stiglica tzv. kenzijanskom shvatanju ekonomije, čiji gorljivi zagovornik je i ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugmen.