TEHERAN, Iran, Rusija i Katar, tri države sa najvećim svjetskim zalihama plina, razgovarale su o osnivanju plinskog kartela po uzoru na OPEC, a taj projekat budi strahove u Evropi i Sjedinjenim Državama.
Sastanak održan u Teheranu prvi je u nizu na temu stvaranja plinskog kartela prema ideji koju je 2007. iznio ajatolah Ali Hamnei, a taj prijedlog je izvor brige SAD-a i Evropske unije koja gotovo polovinu svojih potreba za plinom pokriva uvozom iz Rusije.
Pod ruskom su kontrolom i plinovodi kojima se plin doprema iz centralne Azije i čelnici EU najavili su da će se usprotiviti svakom ruskom planu osnivanja plinskog kartela koji bi, strahuje EU, mogao dovesti do rasta cijene plina.
Rusiju Evropa već optužuje da se koristi energijom kao oružjem, pogotovo u sporu sa Ukrajinom.
Tri zemlje sa najvećim zalihama prirodnog plina “ozbiljno će nastaviti raditi na formiranju organizacije zemalja izvoznica plina”, rekao je iranski ministar za naftu Gholam Hossein Nozari i najavio nastavak razgovora.
Za razliku od nafte čija se cijena neprestano koriguje prema tržišnoj cijeni koja se temelji na ponudi i potražnji, plin se uglavnom prodaje prema ugovorima u kojima su odredbe strogo definisane. To kupcima omogućuje da cijene ‘zaključaju’ na 25 godina, pa bi i plinski kartel, ako bi bio osnovan, imao malo utjecaja.
Iz podataka koji su procurili iz studije ekonomskih stručnjaka NATO-a 2006. godine, proizlazi da bi Rusija mogla u svoj plinski kartel uključiti Alžir, Katar, Libiju, zemlje centralne Azije i možda Iran.
Takav ‘plinski OPEC’ dodatno bi ojačao rusku polugu moći nad Evropom.
SAD je opet zabrinute jer zbog rastuće potražnje i smanjenja isporuka zadnjih godina sve više ovisi o uvozu prirodnog plina.
Komentariši