U Hrvatskoj tokom 2009. očekuju masovna otpuštanja

ZAGREB,  U Hrvatskoj bi sledeće godine bez posla moglo da ostane više desetina hiljada ljudi – stručnjaci broj ukinutih radnih mjesta procjenjuju na 30.000 do 50.000, Vlada operiše cifrom od 63.000, dok najcrnje prognoze idu i do 150.000 otpuštenih, objavljeno je u Zagrebu.
 Otpuštanja se prije svega očekuju u ugroženim granama, kao što su brodogradnja i prerada drveta, ali i privrednim djelatnostima koje može pogoditi globalna ekonomska kriza. Riječ je, prije svega, o trgovini, turizmu i građevinarstvu.
 Globalna recesija, koja u Hrvatsku stiže s blagim zakašnjenjem, najviše će uticati na izvozno orijentisane kompanije, suočene s naglim padom porudžbina sa izvoznih tržišta.
 Mnoga preduzeća iskoristiće, međutim, krizne okolnosti da se bezbolno riješe viška radne snage, a očekuje se i talas stečajeva malih i srednjih firmi koje, zbog rastuće nelikvidnosti i povećanih troškova finansiranja, neće uspjeti da se izvuku iz krize.
 Hrvatsko udruženje poslodavaca procjenjuje da će do kraja godine u tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji bez posla ostati oko 4.000 radnika, od kojih su nekima već uručene radne knjižice, odnosno nisu im produženi ugovori na određeno vrijeme.
 Krajem oktobra, u Hrvatskoj je bilo, prema zvaničnim podacima,  nešto više od 228 hiljada nezaposlenih, što je za 6.284, odnosno 2,8 odsto više nego u septembru, ali se procjenjuje da će se u narednim mjesecima ta cifra povećavati.
 Najava uravnoteženog državnog budžeta predviđa oštro kresanje predviđenih infrastrukturnih projekata, a kako vodeće hrvatske građevinske firme veliki dio prihoda ostvaruju u poslovima s državom, odluka vlade o zaustavljanju ili odgađanju velikih javnih investicija direktno ugrožava građevinare.
 Građevinske firme zapošljavaju 85.000 ljudi, pa bi, uz evidentnu krizu stanogradnje u kojoj, zbog oštrijih kredita, stanove nema ko da kupi, bez posla moglo ostati više od 10.000 ljudi. 
 Kako brojka zaposlenih u građevinarstvu, računajući i radnike po ugovoru na određeno vrijeme ili “na crno” dostiže i do 130.000, mnogi se plaše da bi u slučaju krize najmanje 60.000 njih ostalo bez posla.
 Osim toga, restrukturisanje i privatizacija brodogradnje, koja se mora sprovesti do marta 2009, mogu dovesti do otpuštanja više hiljada ljudi.  Zabrana rada nedjeljom, osim u turističkoj sezoni i u decembru, koja na snagu stupa od 1. januara – a po kojoj će nedjeljom raditi samo pekare, trafike, pijace i prodavnice u okviru benzinskih pumpi, bolnica i autobuskih i železničkih stanica – donijeće otkaze za dodatnih nekoliko hiljada ljudi, prije svega među malim trgovcima, koji su nedjeljom imali najveći promet, ali ni veliki trgovački lanci nisu isključeni.
 Kako mnogi koji su ranijih godina dolazili na ljetovanje u Hrvatsku 2009. to neće moći da učine, računa se i na zatvaranje hotela i otpuštanja zaposlenih za vrijeme zime.
 Konačno, ako kriza na tržištu kapitala postane dovoljno duga, višak radnika javiće se i u finansijskom sektoru, prvo u brokerskim kućama i društvima koja upravljaju investicionim fondovima, od kojih je najmanje deset već u teškom položaju.
 Situacija se sada čini još gorom, jer se ni sindikati, pogotovo oni koji okupljaju korisnike budžeta (radnike zaposlene u državnim i javnim službama), ali ni poslodavci ne žele žrtvovati u procesu borbe protiv ekonomske krize: oni prvi ne pristaju na zamrzavanje plata do jeseni 2009, a drugi traže da vlada nađe sredstva kojima bi im pomogla u poslovanju i protive se bilo kakvom ograničavanju menadžerskih plata i privilegija. 
 U iščekivanju krize i mjera protiv nje, Hrvati masovno koriste potrošačke kartice, pa se u decembru, u velikoj mjeri zbog praznika, očekuje potrošnja od 12 milijardi kuna (1,7 milijardi evra), što je za tri milijarde kuna (oko 422 miliona evra) više nego u ostalim mjesecima u godini.
 Računa se da će se svake sekunde koristiti više od 400 kartica. Hrvati su već dužni bankama 120 milijardi kuna (17 milijardi evra), od čega 51 milijarda kuna (7,2 milijarde evra) otpada na potrošačke kredite, dok tri miliona građana ulazi u minuse na računima, čija ukupna svota iznosi 15 milijardi kuna (preko dvije milijarde evra) – sve to uz prosječnu platu od 4.978 kuna (oko 700 evra). Tanjug