SARAJEVO, Ne postoji volja u državnim i entitetskim institucijama da se rasvijetli i riješi pitanje stare devizne štednje bh. građana koja se mjeri desetinama milijardi konvertibilnih maraka.
Tvrde ovo u udruženjima starih deviznih štediša, a njihov stav podržavaju i neki poslanici bh. parlamenta čija je komisija radila na rješavanju ovog pitanja.
Svetozar Nišić, predsjednik Skupštine udruženja građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, kaže da u prilog ovim tvrdnjama ide i prijedlog zakona koji je u srijedu usvojila Vlada Federacije BiH.
Ovim zakonom predviđa se ponovo rok za verifikaciju stare devizne štednje što je već ranije rađeno, te emitovanje obveznica za štediše sa rokom dospijeća do sedam godina.
“Predlažu oni verifikaciju pljačke. Sada u mom udruženju ima 4.000 zahtjeva štediša iz FBiH da ponište verifikaciju koju su sproveli u APIF-u. Nije bolje ni za štediše u RS gdje su njihovim certifikatima učestvovali u privatizacijama. Sve je to na istom mafijaškom zadatku da uzmu tuđu muku i štednju”, tvrdi Nišić.
Njega ne zanimaju ovakvi prijedlozi zakona, niti oni koji su ranije donošeni, pa su propadali, on vjeruje samo Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu gdje će se već u martu raspravljati o tužbi bh. štediša protiv BiH.
“Pozvani smo 10. marta u Strazbur, a kod njih je 1.200 kilograma dokumentacije koja potvrđuje učešće države u pljački njenih građana”, ističe Nišić i procjenjuje da u BiH i dijaspori ima oko 1,1 milion bh. štediša koji potražuju svoj novac.
Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH, kaže da njima novi prijedlog zakona Vlade FBiH ide u prilog jer će time pred sudom u Strazburu dokazati kako u ovom entitetu punih 11 godina nisu donijeli zakon koji rješava ovo pitanje.
“Ovaj zakon tek ide u parlament i vidjećemo njegovu sudbinu, ali mi smo svakako skoncentrisani ka Strazburu”, dodaje Omersoftićeva.
Nišić podsjeća da je Ustavni sud RS donio odluku kojom zakoni RS ne mogu spriječiti naplatu presuda koje su štediše dobile protiv banaka.
Omersoftićeva podsjeća da je i u FBiH Vlada stavljala moratorij na odluke sudova koji su presuđivali u korist štediša.
“Ovakve odluke ne odnose se na odluke suda u Strazburu što je nama važno jer će to morati da plate”, uvjerena je Omersoftićeva.
Hazim Rančić, član Parlamentarne komisije za utvrđivanje stare devizne štednje građana položene u domicilnim bankama i filijalama banaka u BiH, ocjenjuje da će država imati znatno veći trošak ako dođe do presuda suda u Starzburu.
Ističe da Komisija nije napravila značajan posao jer nisu dobili nikave dokumente o tokovima stare devizne štednje.
“Institucije države imaju, ali ne žele dati te podatke. Banke su privatizovane i tačno se zna početni bilans kapitala. Izdavali su u entitetima vaučere i dionice s kojima se učestvovalo u privatizaciji i agnecije za privatizaciju imaju tačne podatke o tome. Zbog toga verifikacija nije ni trebala”, kaže Rančić.
Precizni podaci nisu nikada stigli iz Ministarstva finansija, Agencije za bankarstvo i privatizaciju, Centralne banke, ali i entitetske agencije za posredovanje (AFIP i APIF).
Svetozar Nišić smatra da u svim ovim institucijama postoje odgovorni imenom i prezimenom, te očekuje da zbog toga odgovaraju, ali ovdašnjim sudovima ne vjeruje jer je Sud BiH njihovu tužbu nakon gotovo dvije godine vratio Okružnom sudu u Banjaluci.
Rančić ističe i da nije korektno da svi građani BiH, a dijelom i same štediše, vraćaju dug za staru deviznu štednju jer se isplatama predviđenim svim zakonima to isplaćuje iz budžeta.
“Novac je bio u bankama, država zna u kojima je koliko bilo štednje građana pred rat. Zna se ko je šta privatizovao, a dobrim dijelom i gdje su išli tokovi novca”, rekao je Rančić.
Oko 1,1 milion bh. štediša potražuje svoj novac
• Štednja u Jugobanci i PB Sarajevo 2,4 milijarde KM
• U Ljubljanskoj banci 185 miliona američkih dolara
• U Invest banci Beograd 4,3 miliona američkih dolara
• Najmanje 7.978 štediša tužilo BiH pred sudom u Strazburu
“Država nije imala nadležnost”
Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, kaže da su sa nivoa države pokušali riješiti problem, pa su obećali i reviziju verifikacije, ali nisu imali nadležnost nad AFIP i APIF koje su to vodile na entitetskom nivou.
“Što je to obećavao pred onolikim ljudima u Bihaću kada je znao da neće ispoštovati. Svi su oni isti”, odgovara Svetozar Nišić i poručuje aktuelnom sazivu ministara, ali i bivšima da ima dosije o svima, te da je dao dvaput izjavu INTERPOL-u u Minhenu.
Dug Ljubljane i Beograda
Prema podacima udruženja štediša, štednja građana kod bivših Jugobanke i Privredne banke Sarajevo je 2,4 milijarde KM, dok su kod Ljubljanske banke bh. građani početkom rata imali položeno 185 miliona američkih dolara, a Invest banke Beograd 4,3 miliona dolara. U sve ove iznose nisu uračunate kamate.
Svi dosadašnji zakoni u BiH nisu obuhvatali povrat štednje položene u bankama iz Ljubljane i Beograda zbog čega su štediše više puta protestovale na ulici.
Iz Nišićevog udruženja navode da je sudu u Strazburu do septembra prošle godine podneseno 7.978 pojedinačnih aplikacija protiv BiH.
“Obveznice nisu pljačka”
Poređenje obveznica stare štednje s certifikatima i tvrdnje o “novoj pljački štediša” nisu umjesne, smatra Almir Mirica, izvršni direktor Sarajevske berze (SASE).
“Imamo funkcionalnu berzu, te stoga građani ne moraju prodavati svoje vrijednosne papire ‘na ulici'”, tvrdi Mirica.
Ističe da će nakon izdavanja obveznica u FBiH stare devizne štediše imati dvije mogućnosti: prodati obveznice na tržištu SASE po trenutnoj tržišnoj cijeni ili ih sačuvati do dospijeća i onda naplatiti puni iznos, uz kamatu koja će biti polugodišnje isplaćivana. Kaže da entitetske obveznice znače veliki korak za tržište kapitala. Nezavisne novine
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši