BANJALUKA, Dekan zagrebačkog Fakulteta političkih nauka Vlatko Cvrtilo ocijenio je da će globalna ekonomska kriza ostaviti duboke posljedice na zemlje jugoistočne Evrope, dodavši da je jedno od rješenja za ublažavanje tih posljedica jačanje regionalne privredne i političke povezanosti.
“Kapaciteti nacionalnih vlada su slabi, ekonomije zemalja regiona su nefleksibilne i zavisne od uvoza, multinacionalne kompanije prisutne na ovim terenima prenose krizu, a zaostaju i integracioni procesi”, rekao je Cvrtilo u Banjaluci, na konferenciji “Bezbjednost i stabilnost jugoistoka Evrope – uticaj najnovijih kriza”.
On je ocijenio da će region jugoistočne Evrope biti izolovan od evropskih procesa, jer su zemlje regiona izolovane jedne od drugih.
Cvrtilo je dodao da je jedan od razloga za izolovanost i to što međunarodna zajednica, zbog svojih problema, neće kao do sada ulagati energiju u prostor jugoistočne Evrope.
On je naveo da se svijet mijenja usljed globalne krize, koja će, između ostalog, dovesti do toga da će se centri moći poremetiti i biće stvoreni novi geostrateški odnosi.
“Promjene u svijetu su svakodnevne, više nema koncentracije sile i, umjesto unilateralnog, došlo je do razvoja novih aktera u svjetskim odnosima”, naglasio je Cvrtilo, dodavši da su među 25 najmoćnijih multinacionalnih kompanija, koje su se sada pojavile, po četiri iz Brazila, Meksika, Južne Koreje i Tajvana, a po dvije iz Indije i Kine.
On je naveo i da Rusija, zbog svojih zaliha energije, nastupa potpuno drugačije nego prije nekoliko godina.
Govoreći o krizi i drastičnim promjenama koje ona uslovaljava, Cvrtilo je ocijenio da će se za 10 godina svijet promjeniti u toj mjeri da će, kako je naveo, trebati novog čovjeka i novog tipa intelektualca.
On je to potkrijepio podacima nekih istraživanja da student, koji diplomira u ovoj godini, nema nikakvih saznanja kojom će tehnologijom raditi za deset godina, niti kojim će se poslom baviti.
Organizatori današnje konferencije su banjalučki Centar za međunarodne odnose, zagrebački Centar za međunarodne studije i Fondacija “Fridrih Ebert”.
Komentariši