BANJALUKA, Izmjenama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti RS, koje je usvojila Narodne skupština RS, država je još jednom intervencionistički narušila osnovna pravila igre na tržištu kapitala u RS, jasno otvarajući vrata privilegovanja državnih i interesa pojedinih firmi.
Pod zvaničnim obrazloženjem da želi pomoći privrednicima u vrijeme ekonomske krize, prethodne sedmice usvojen je Zakon o dopuni Zakona o tržištu hartija od vrijednosti RS kojim se dozvoljava emitentu sa javno emitovanim akcijama, kojima se trguje na berzi, da izvrši konverziju poreza i doprinosa u akcije.
Privilegovanje
Omogućavanjem samo jednom povjeriocu, u ovom slučaju državi, da konvertuje svoja potraživanja u akcije, stvaraju se privilegovani. Postavlja se pitanje: Zašto Poreske uprava ima pravo da pretvori svoje dugove u akcije, a recimo to pravo nemaju radnici za neisplaćenih 10-tak i više plata? Zašto nemaju poslovni partneri ili banke koji su ostale bez konkretno uloženog kapitala?
Manipulacija
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić je nakon usvajanja izmjena Zakona, objasnio da konverzija poreza u udio u preduzeću, ne važi univerzalno, već će se to raditi “pažljivo, selektivno i tamo gdje to bude opravdano”. Ne sugerišući da je trebalo svim firmama dozvoliti da milione maraka neplaćenog poreza pretvore u akcije, pravila koja ne važe za sve, uvijek otvaraju mogućnost manipulacije.
Ko i kako će odlučivati koji pravni subjekt ispunjava uslove za ovu povlasticu? Biće interesantno posmatrati kojim će se kompanijama dozvoliti da ovo učine, jer već sada kruže nezvanične informacije da su prve “u redu čekanja” neke od tajkunskih kompanija koje su ujedno i najveći poreski dužnici. Nejasno je kako procijeniti realnu vrijednosti kapitala poreskog dužnika, koji će dobiti u zamjenu za porez i doprinos. Nema procjene koliko će ova povlastica umanjiti prihode Poreske uprave i socijalnih fondova.
Korist
Koja je korist privrednika da izvrši konverziju? Velika. Države, odnosno Poreske uprave? Nula
Da sam vlasnik ili menadžer kompanije, sutra bih prestao plaćati poreze i doprinose. Država je divan suvlasnik. Prvo, nije zahtjevna, za svojih 10, 20 ili 30 odsto ona ništa ne traži. Jednom godišnje dođe na skupštinu akcionara, a na profitu, koji se svakako izvači poslovanjem preko povezanih pravnih lica, državni predstavnik mnogo ne institira. Privrednici s kojima smo razgovarali pitaju se da li je ovo poruka da ne plaćaju porez i doprinose.
Podržavljavanje
Nakon kupovine preduzeća u stečaju, konverzijom državnih potraživanja u akcije, otvorena su još jedna vrata u suprotnom pravcu od godinama zastupanog procesa privatizacije. Na ovaj način država se vraća u vlasništvo desetina, a možda i stotine privatnih i privatizovanih preduzeća.
Obrazloženje Vlade
Kako bi bila moguća konverzija duga u akcije, Narodna skupština je na istoj sjednici, na prijedlog Vlade, takođe po hitnom postupku, usvojila i izmjena Zakona o Poreskoj upravi RS.
Pozivajući se na mjere za ublažavanje svjetske ekonomske krize po RS, predlagač izmjena Zakona ističe da je „mjerama predviđena relaksacija fiskalnih opterećanja privrednih subjekata, u smislu stvaranja preduslova za konverziju duga u akcije, u slučajevima kada se finansijskom analizom poslovanja konkretnog subjekta uvrdi neupitna opravdanost, kao i izvjestan pozitivan efekat realizacije ovakvog načina ostvarivanja prava povjerilaca“.
Inače, uslovno povećanja kapitala akcionarskih društava do sada je bilo uređeno Zakonom o preduzećima (čl. 283-286.) i Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti (člana 61.), kojima je radi ostvarivanja prava povjerilaca, konverzija potraživanja u ulog dozvoljeno samo simultano osnovanim akcionarskim društvima, dok je preduzećima sa javno emitovanim akcijama, kojima se organizovano trguje na berzi, konverzija dozvoljena samo u slučaju reorganizacije stečajnog dužnika ili u postupku restrukturiranja prilikom pripreme preduzeća za privatizaciju.
„Mjera kojom se dozvoljava pretvaranje potraživanja po osnovu poreza i doprinosa u ulog, predstavlja dodatno fiskalno rasterećenje, tj. stimulativnu mjeru koja će imati pozitivne efekte na privredni ambijent RS“, obrazložila je Vlada RS.
Svako insistiranje na usvajanju zakonskih izmjena po hitnom postupku, preglač mora jasno i temeljito obrazložiti.
Za usvajanje izmjena Zakona o tržištu hartija od vrijednosti i Zakona o Poreskoj upravi, Vlada, odnosno resorno Ministarstvo finansija, objasnilo je da „Poslovnik Narodne skupštine predviđa mogućnost donošenja zakona po hitnom postupku usljed okolnosti koje nisu mogle da se predvide, a svjetska ekonomska kriza i njeni efekti na Republiku Srpsku svakako predstavljaju takvu okolnost“.
Siniša Vukelić
Komentariši