Mesić:'Neoliberalni kapitalizam je gotov’

mesicZAGREB, Nejednakosti u svijetu jedan su od bitnih razloga postojeće globalne privredne  krize, rekao je u svom glavnom govoru na Euroazijskom forumu u Istanbulu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, naglasivši kako je neoliberalnom kapitalizmu došao kraj.
 
Navodeći dramatične podatke prema kojima, 80 odsto svjetskog stanovništva živi bez osnovnih uslova stanovanja, dok samo jedan odsto svjetskog stanovništva ima diplomu, hrvatski je predsjednik želio pokazati ‘da u nezamislivom napretku u mnogim oblastima, svijetom zapravo vlada bijeda’.
Nejednakosti se, nastavio je, posmatraju kao etički i kao razvojni problem, a rijetko tko ‘u nejednakosti vidi jedan od bitnih uzroka krize, što trenutno trese svijetom’. ‘U posljednjih tridesetak godina – a to je period dominacije neoliberalnog ekonomskog modela – najveći dio novostvorene vrijednosti zadržavao je najbogatiji sloj stanovništva’, rekao je hrvatski predsjednik i dodao da taj proces ne odgovara samo vlasnicima, već i menadžerima koji su ‘postali najveći dobitnici na privrednoj pa i društvenoj sceni’.
Zbog takvog modela, najvećem dijelu svjetskog stanovništva ne povećava se kupovna moć, istaknuo je Mesić. On je izazvao panično povlačenje s tržišta kapitala, čim su hipotekarni krediti počeli škripati i zapinjati’, istaknuo je Mesić dodajući da je to bio početak kraja.
U odgovoru na pitanje kako vratiti izgubljenu ravnotežu, Mesić je kazao da se slaže s onima koji misle da je gotovo s neoliberalnim kapitalizmom. Kapitalizam će se morati korijenito promijeniti, smatra hrvatski predsjednik, jer ‘krizu se ne može suzbijati istim ili malo modificiranim modelom koji ju je zapravo izazvao’. ‘O tome kako ćemo se postaviti u sadašnjoj krizi ovisi u potpunosti i perspektiva našega razvoja i naše saradnje. Zapravo – razvoja i saradnje u cijelome svijetu’, zaključio je Mesić.
Mesić drugi dan učestvuje u radu 12. Euroazijskog privrednog foruma u Istanbulu, u organizaciji Fonda Marmara Group. Na forumu učetvuje niz istaknutih osoba iz privrednog i političkog života iz 41 evropske i azijske zemlje.

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts