BANJALUKA, Potpredsjednik Vlade Republike Srpske (RS) i ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Jasna Brkić rekla je da u ovom momentu nema govora o smanjenju plata budžetskim korisnicima, jer ima prostora za uštede na drugim stavkama da se bi javna potrošnja smanjila za 146.000.000 KM, što je uslov koji je MMF postavio Srpskoj za realizaciju stend-baj aranžmana.
Brkićeva je izjavila da će smanjenje plata biti zadnja mjera za kojom će Vlada posegnuti i da će pokušati da svim drugim aktivnostima ostvari uštede koje se od nje očekuju.
“Pokušaćemo ostvariti uštede na svim drugim stavkama da ne smanjujemo plate, ali ne bi trebalo biti ni preveliko razočarenje ukoliko se ukaže potreba da se ide i za određenim, najmanjim smanjenjem plata budžetskih korisnika”, rekla je Brkićeva u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske (SRNA).
Ona je dodala da postoji prostor da se izvrši revizija nekih socijalnih davanja koja su ranije odobrena, a koje traže i kategorije ljudi koji ih primaju da bi ih dobijali oni kojima su zaista potrebna.
Što se tiče javne potrošnje, Brkićeva je podsjetila da je ona u Srpskoj ispod 40 odsto, kada se uključi i dio javne potrošnje koja pripada BiH, a samo na nivou RS oko 37 odsto.
Ona je navela da su, u skladu sa Vladinim mjerama, sva ministarstva ostvarila uštede po svim stavkama, dodavši da je Ministarstvo porodice, omladine i sporta u prva četiri mjeseca uštedilo 400.000 KM, ministarstvo na čijem je ona čelu samo na materijalnim troškovima oko 20.000 KM, Ministarstvo pravde u prva tri mjeseca 130.000 KM….
“Realizuju se i mjere i iz onog dijela programa koje se odnose na podsticaje privredi RS, pa su neka preduzeća povećala izvoz jer je Vlada RS omogućila reprogram obaveza koje su imale”, kazala je ona.
Brkićeva je navela da je u 2007. i 2008, zaključno sa 27. aprilom 2009. godine, odobren reprogram obaveza za 215 preduzeća, u iznosu od 155.583.506 KM.
Ona je ocijenila da Razvojni program koji Srpska ima, značajna sredstva ostvarena privatizacijom, kao i ona koja će dobiti po osnovu stend-baj aranžmana, daju osnova za optimizam i uvjerenje da će privreda RS dobiti jedan novi investicioni zamah i da se neće morati posezati za najnepopularnijim mjerama.
Prema njenim riječima, punjenje budžeta u prva četiri mjeseca savim je zadovoljavajuće i iznosi više od 95 procenata, a Srpska je, uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi, uspjela da zadrži interes stranih investitora i pokaže da su uslovi privređivanja u RS bolji od ukupne ocjene koju je BiH dobila.
Brkićeva je navela da je ukupan iznos stranih direktnih investicija u 2008. godini u RS bio u vrijednosti 300.365.000 KM, precizirajući da je najviše uloženo u trgovinu – 44 odsto, u proizvodnju i industriju – 35 procenata, bankarstvo 16, osiguranje tri i usluge dva odsto.
“Spremnost ove Vlade da brzo mijenja one stvari za koje prepoznaje da loše utiču na interes stranih investitora doprinijela je tome da zadržavamo, ako ne i povećavamo njihov interes za ulaganje u RS”, ocjena je Brkićeve.
Brkićeva je najavila da će krajem mjeseca u uzvratnu posjetu Srpskoj doputovati ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Mlađen Dinkić da bi se konkretizovala njegova inicijativa da se građanima RS omogući kupovina novog “punta” iz kragujevačke “Zastave”, na isti način, kao građanima Srbije.
“To znači zamjena vozila po principu `staro za novo` uz subvenciju Vlade Srbije po svakom automobilu 1.000 evra, a naša Vlada bi obezbijedila povoljne kredite sa komercijalnim bankama”, podsjetila je Brkićeva, dodavši da je tokom boravka u Beogradu zamolila ministra Dinkića da se omogući proizvodnja dijelaova “fiata” u RS.
Brkićeva je rekla da se još uvijek dovoljno ne koriste povoljnosti koje daje Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom.
“Srbija je vrlo važan spoljnotrgovinski partner Srpske, ima privredne saradnje koja je dovsmjerna, ali prostor za nju je mnogo veći i obje vlade i Komitet koji prati sprovođenje Sporazuma te predstavništvo RS u Beogradu, kao prioritetan zadatak upravo imaju unapređenje privredne saradnje”, navela je Brkićeva.
Prema njenim riječima, postoje suptilne barijele prema RS poput nepriznavanja certifikata o kvlaitetu robe, koje treba otkloniti da se više ne gubi mnogo vremena na carinske i druge procedure na ulasku u Srbiju.
“Svako zadržavanje znači gubljenje i vremena i novca, a ako je riječ o hrani postoji opasnost da istekne rok trajanja. Ono što je za nas kao zemlju potpisnicu Sporazuma CEFTA izuzetno važno jeste da iskoristimo prednosti koje sporazum pruža”, rekla je Brkićeva.
Ona je napomenula da su i Hrvatska i Srbija već negativno reagovale na mogućnost usvajanja zakona o zaštiti domaće proizvodnje i da postoji najava skorih kontakata i razgovora na nivou Savjeta minstara BiH i vlada ove dvije zemlje.
“To će biti prilika da se sporazumno pokuša naći rješenje da se te suptilne barijere koje postoje eliminišu i svima omogući sasvim slobodan protok robe”, smatra ona.
Brkićeva je istakla da i dalje postoji interes “Elektroprivrede” Mađarske za rudnik Miljevina, ali da taj proces ide sporije od očekivanog, zbog promjene vlade u ovoj zemlji.
“Interes i dalje postoji. Vlada RS je dala sve potrebne informacije, neophodnu dokumentaciju i sada čekamo odgovor mađarske strane. Vjerujem da će on do kraja ovog mjeseca uslijediti”, rekla je Brkićeva, dodavši da su Mađari zainteresovani za izgradnju termoelektrane porede rudnika.
Ona kaže da je na pomolu je još jedna strana investicija u RS, u opštini Teslić, gdje bi trebalo da se gradi fabrika sira.
“Kao jedna od konkretnih rezultata sporazuma koji je RS potpisala sa provincijom Dibeluno iz regije Veneto, jeste mogućnost izgradnje fabrike sira u Tesliću. Imamo vrlo naglašenu spremnost italijanske strane za to, nakon što se obave sva prethodna istraživanja, poput tržišta nabavke mlijeka na tom području”, napomenula je ona.
Brkićeva je precizirala da bi ukupna investicija iznosila 1.500.000 KM, a većim dijelom bi je finasirala vlada Italije, u određenom dijelu Vlade RS i lokalne zajeednice.
Projekat predviđa organizovanje više mini-farmi sa 40-50 grla, po modelu da farmeri budu vlasnici fabrike sira, tako da bi postojala interesna povezanost, između fabrike i farmera.
Brkićeva je rekla da i Japanci pokazuju interes za ove prostore, najavivši da će predstavnici velikih japanskih kompanija, banaka i investicionih fondova učestvovati na ekonomskom forumu, koji će se u junu održati u Banjaluci.
“Mi ćemo predstaviti svoje resurse, razvojne projekte i pokušati ih zaitneresovati da ulažu u RS”, kazala je Brkićeva.
Prema njenim riječima, izgradnja mreže auto-puteva u RS dodatno će privući i druge investitore, a poseban interes pokazuju njemačke kompanije za elektroenergetski sekotr.
Brkićeva je najavila da Vlada RS za mjesec dana planira da objavi konkretne rezultate pojednostavljivanja i ukidanja administrativnih barijera, koje nepotrebno opterećuju poslovni ambijent i uzimaju više novca i vremena nego pto je potrebno.
“Ovaj posao predviđen je mjerama Vlade RS za ublažavanje negativnih efekata svjetske ekonomske krize kojim je definisano najmanje 20 formalnosti, koje nepotrebno opterećavaju poslovanje i uzimaju više novca i vremena nego što je potrebno”, ističe Brkićeva.
Ona je kazala da se provode aktivnosti da se suzi taj spisak i usaglasi sa drugim nadležnim ministarstvima, uvažavajući ono što su predložili privredni subjekti, koji su kao opterećavajuće izdvojili brojne formalnosti, dozvole, prethodne saglasnosti, ponovljene provjere i dostavljanja dokumentacije.
Brkićeva je dodala da je Narodna skupštna RS na posljednjoj sjednici usvojila izmjene Zakona o sudskim taksama, kojim je ukinuto plaćanje takse privrednim subjektima za stavljanje imovine pod hipoteku, što je jedno u nizu olakšavanja poslovanja, u trenutku kada privredi, u uslovima krize, treba više novca za poslovanje.
Ona je navela da nema značajnijeg povećanja broja nezaposlenih u RS, te da postoje male oscilacije koje mogu biti i posljedica nekih sezonskih događanja.
Brkićeva je istakla da je najveći broj radnih mjesta do sada zadržan i da se otvaraju neka nova, podsjetivši da je prošle sedmice otvorena Fabrika dječije obuće u okolini Modriče u kojoj je zaposleno 80 radnika, te da je otvoren tržni centar u Banjaluci “Merkator”, koji je takođe otvorio neka nova radna mjesta.
Komentariši