Održana proizvodnja

 BANJALUKA, Uprkos optimističkim prognozama u vezi sa brzim krajem globalne privredne i finansijske krize koje su se u posljednje vrijeme mogle čuti od zvaničnika iz grupe ekonomski najrazvijenijih zemalja, brojni ekonomski pokazatelji potvrđuju da veliki dio najgoreg još nije za nama, te da je potrebnio biti oprezan.
U osvrtu poslovne zajednice RS na efekte mjera Vlade RS za ublažavanje posljedica svjetske ekonomske krize navodi se da otežani uslovi poslovanja u prvom polugodištu ove godine, s tendencijom pogoršanja i u narednom periodu, neminovno nameću potrebu za intenziviranjem napora i aktivnosti na prevazilaženju istih.
Bez obzira na podatak da idustrijska proizvodnja u prvom kvartalu ove godine bilježi rast od 16,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, teško je praviti dalje projekcije o privrednim kretanjima i krizi, slaže se i direktorka Privredne komore RS, Dragica Ristić. Ona smatra da nije poznato u kojem je stepenu razvoja kriza u svjetskoj ekonomiji.
– Postoji blaga stabilizacija tržišta u Evropi, ali treba biti veoma oprezan. Jedino je jasno da je kriza prisutna i svu svoju energiju trebamo usmjeriti na smanjenje negativnih implikacija. Kad se stvore mogućnosti za većim mogućnostima, moraćemo biti spremni da punim kapacitetima krenemo u proizvodnju – rekla je Ristićeva.
Predsjednik Bankarske sekcije u Udruženju ekonomista SWOT, Aleksandar Ljuboja, smatra da još uvijek ne raspolažemo pravim informacijma o stvarnom stanju ekonomije, što se vidi i iz, kako on kaže, kontraverznih izjava raznih analitičara.
– Problem je strah i nedostatak informacija. Sa aspekta privrede evidentna je stagnacija i pad proizvodnje, prometa i potrošnje. Ipak, dolazi do promjena koje neće dati brže efekte. Nadam se da će u trećem i četvrtom kvartalu godine doći do blagog poboljšanja, na svim nivoima, ali ne treba očekivati značajne rezultate – kazao je Ljuboja, te kao pozitivan primjer naveo prilagođavanje preduzeća nastalim uslovima.
– Bitno je da je došlo do promjene strategije poslovanja, smanjenja troškova i slično, što će svakako u narednom periodu dati željene efekte – kaže Ljuboja.
Negativni rezultati spoljonotrgovinske razmjene govore da se tržište nije oporavilo. Međutim, po onome što je do sada u RS urađeno na održavanju ili poboljšanju proizvodnje, te na pripremi novih investicija, daje nam za pravo da budemo optimisti, mišljenja je direktor Ekonomskog instituta u Banjoj Luci, Duško Jakšić.
– U ovoj godini održaćemo neophodan minimum aktivnosti koji će omogućiti da sljedeću godinu počnemo sa boljim rezultatima. Računamo da je i svjetsko tržišete bolje, jer i Amerika pokazuje stabilizaciju koja je bitna za opšta kretanja. Kada je u pitanju RS, najgore je prošlo i ne očekujem pogoršanje – kaže Jakšić.
Reformama do oporavka
Centralni registar otvorio je u prvoj polovini godine manji broj vlasničkih računa stranim investitorima, što je i bilo očekivano, jer je očigledno i dalje prisutan oprez investitora prilikom donošenja odluka za ulaganje na tržištu kapitala. Trenutna situacija može se okarakterisati kao prihvatljiva, s obzirom na ukupnu klimu koja vlada u okruženju. Na stabilizaciju i dalji razvoj tržišta kapitala RS pozitivno će uticati dalje emisije obveznica RS. Najavljena reforma penzionog sistema, uz osnivanje prvih penzionih fondova, u narednom vremenu svakako će uticati na dalji rast obima prometa i oporavak tržišta kapitala, rekla je Jasminka Đukić, direktorka Centralnog registra hartija od vrijednosti RS.Fokus