BANJALUKA, Nedostatak plastenika i staklenika, preduzeća u kojima bi se pakovalo, slab plasman na domaće i inostrano tržište, mali broj otkupljivača, kao i manjak radne snage najveće su prepreke za proizvodnju povrća u Republici Srpskoj.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS Vladimir Usorac rekao je za “Glas Srpske” da se u Srpskoj ne proizvodi dovoljno povrća ni za potrebe domaćeg tržišta, a kamoli za izvoz.
Istakao je da su glavni razlog za to mala ulaganja u razvoj povrtlarstva.
– Najveći problem je nedostatak staklenika i plastenika za adekvatnu proizvodnju povrća. Osim krompira i kupusa, zbog razvoja bolesti više se ništa ne može proizvoditi na otvorenom. Sa stotinjak hiljada maraka mogli bi se napraviti plastenici i staklenici za uzgoj povrća, koji bi zapošljavali veliki broj ljudi jer taj posao zahtijeva mnogo fizičkog rada – kazao je Usorac i istakao da će i ove, kao i ranijih godina, u RS biti najviše proizvedeno krompira.
Naglasio je da bi, osim većih ulaganja, proizvodnju povrća u RS povećala i sezonska zabrana uvoza onoga povrća koje možemo proizvesti.
Najpogodniji krajevi za uzgoj povrća u Srpskoj su Hercegovina, Lijevče polje, Posavina i Semberija, a najviše se uzgaja krompir, krastavac, paradajz, paprika, luk i mrkva.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, jedine povrtarske kulture koje RS i BiH imaju u dovoljnim količinama za potrebe domaćeg tržišta, su krompir i kupus.
– Proizvodnja povrća u RS odvija se na manjim, usitnjenim, površinama, a uvozi se povrće iz Španije, Grčke i ostalih zemalja, što često sprečava domaće proizvođače da ostvare zaradu – rekao je portparol resornog ministarstva Bojan Kecman.
Istakao je da su u ovoj godini primljeni zahtjevi za uzgoj krompira na 156 hektara, dok za ostale kulture nema podataka jer proizvođači podnose zahtjeve za subvencije za podizanje plastenika ili staklenika, a ne prijavljuju koje povrće uzgajaju i na kolikoj površini.
– Pravo na premiju utvrđuje se za proizvedeni krompir, krastavac, papriku, paradajz, grašak, mrkvu i cveklu. Visina premije za proizvedeno i prodato povrće ne može iznositi više od deset odsto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda. Premije će biti isplaćene jednom godišnje, poslije obrade prispjelih zahtjeva – naveo je Kecman.
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši