Mikrokreditne organizacije neće snižavati kamate

Comments

11 komentara na na “Mikrokreditne organizacije neće snižavati kamate”

1. 

   7. Jula 2009.

   Ager Publicus

   Ojkaca bahatosti, gluposti i pohlepe.
   Da podjemo od kraja: Mora li bas svaki “bankar siromasnih” ziviti u iluziji da ce koliko sutra postati “pravi bankar”? Pitanje za intervjuisanog glasi: Sta tvoji klijenti dobivaju time sto ce Mikrofin postati 30 i neka banka po redu u BiH? Koliko vremena bi takva banka mogla opstati ?Kako ce dojucerasnji vrtioci volana i lovci na babe kojima treba kredit za kravu i svercere koji imaju sjajnu ideju za novu kolekciju kineske robe postati kreditni referenti koji ce stvarati dobre kredite uz to i sa dobrim obezbjedjenjem? Kako ce MKO savladati ostale bankarske poslove: platni promet, medjunarodna placanja, karticno poslovanje, dokumentarno poslovanje? Koliko ce novih ljudi trebati zaposliti da bi se stvorio samo kostur buduce banke? Sto se tice zakonskih prepreka za transformisanje u banku – odakle ce doci novac za uplatu temelnog kapitala od KM 15 miliona?
   Prostora za snizavanje kamata ima i te kako ali izgleda da se one ne snizavaju izmedju ostalog i zbog pritisaka investitora iz zapadne Evrope koji su pomenuti u tekstu. Nije jasno na sta se odnose troskovi od 8% ali MKO su notorne po neopravdano visokim troskovima i razbacivanju para. Sto se tice izvora finansiranja sta je sa desetinama miliona poklonjenih sredstava ( grantovi) i zadrzane dobiti sto je sve plasirano u kredite koji se svakodnevno otplacuju? Razlog zbog kojeg je kamata od kreditora 7-8% je najvjerovatnije taj sto je rizik vezan za plasmane MKO veci zbog slabe kontrole troskova, velikih marzi i rezultata poslovanja koji su ispod standardno projiciranih.
   Primjer iz vlastite prakse: MKO u Gruziji posluje u glavnom gradu i satelitiskim uredima u jos dva manja grada svaki 50-tak kilometara udaljen od prestolnice. Satelitski uredi posluju tako sto osoblje zaduzeno za njihov rad ide 2 dana u sedmici i u iznajmljenom stanu koji sluzi kao kancelarija odrzava sastanke sa klijentima i potencijalnim klijentima, prikuplja zahtjeve i tsl.Kirija za jedan stan je 13 USD a za drugi 18 USD mjesecno. Potrosi se jos gorivo i nesto struje. Svi ti troskovi su ugradjeni u kamatu i daleko su ispod 8% spomenutih u tekstu. Prevedeno na nase uslove troskovi svih automobila, kompjuterske opreme, iznajmljenih i kupljenih posl. prostora jedne MKO su ugradjeni u kamate ljudima koji tek sada uzimaju kredite.
   Voli bih da cujem prijedloge ostalih citalaca kako postupiti sa ovakim kreditorima.

   Komentariši
2. 

   7. Jula 2009.

   ha bu džu

   Moj Ager Publicus!
   Najveće zlo ovom narodu, stanovništvu upravo su donijele ove MKO. Došle su upravo ovdje sa tim srestvima da ih plasiraju u (ne)profitabilne-projekte, sa zelenaškim kamatama. Upravo pojednostavljenost-lak pritup kreditima -lažnim) je maska za visok profit.
   Pozitivno je što ste Vi iznijeli neke parametre, a najveća je lakdrdija, da je primjera radi tzv. MKO ”Mikrofin” registrovan i bavi se čime ste nabrojali, a suština je suprotna.
   Znam, da je po Zakonu koji reguliše rad MKO nadležna Agencija za bankarstvo, nažalost koja ne radi svoj posao.
   Predlažem, da nadležna institucija izvrši kontrolu rada MKO poslovanja tj. plasmana kredita u projekte koje oni ”lažu”, tvrdim da minimalno 70% kredita nija odobreno i utrošeno namjenski, ništa u tom pogledu ne rade MKO, samo rade njihovi referenti-utjerivači dugova, i valiraju mjenice.
   Vjrujem da u pravnoj državi ove kvazi-firme bi propale-obustavljen bi im bio rad treći dan. Nažalost, kakva država takav i tretman i ovo što rade to im se dozvoljava.
   Znam, stotine projekata-kredita u aplikaciji klijenta, koji nikada nije namjenski utrošen. To je suština problema. Liberalan postupak za kredit, a posle samo žirante za glavu. Iluozorno je dalje pričati i pisati.
   Želim komentar od MKO da im ja navedem i da me imenuju u neku komisiju namjenski dodjeljenih i plasiranih sredstava-kredita i njihova kontrola, iako u ugovoru to lijepo stoji. Sve su lažne konstatacije njihovih službenika o navodinm projektima klijenata. Nemaju ljudi parče zemlje, apliciraju za 100-1000 ovaca, niko ništa ne kontroliše, a oni navodno daju podsticajna sredstva sa kamatama od preko 29%.
   to je stvarna kamata, pustite priču neku od 10-tak %.

   Komentariši
3. 

   9. Jula 2009.

   strani ulagac

   Slazem se da su kod MKO kamate previsoke. Njihove zrtve su upravo stari i neobrazovani klijenti koje ne mogu da izracunaju koliko ce ustvari da vrate. Evo primjera, moja komsinica ja uzela kredit 3000 KM u MKO, obrada je kostala 50Km i na pice je morala dati 50Km kako bi joj se ubrzao kredit, znaci dobila je na ruke 2900. Mjesecna kamata je bila 3%, o godisnjoj kamati joj nisu ni pricali niti stoji u ugovoru. Rata joj je bila 320Km, sto znaci da je u 12 rata vratila 3840KM. Po tom izracunu ona je vratila 32.5% u odnosu na glavnicu, ali ona nije koristila kompletan iznos u otplatnom periodu, vec je pocela sa vracanjem prvi mjesec, pa tako da preracunata kamata iznosi 64%.

   Komentariši
4. 

   10. Jula 2009.

   Ana

   Sve što možete prodati, u ovom slučaju (kreditini proizvod), pri tom ima konstantnu tražnju i ostvaruje profit, je, sa aspekta onoga ko to nudi(MKO) potpuno opravdano…a ostalo je problem kupca…(klijenta)

   Komentariši
5. 

   10. Jula 2009.

   Ager Publicus

   Ana ne slazem se iz vise razloga:
   1. U svakom civilizovanom drustvu potrosaci su zasticeni i strogo se vodi racuna o zastiti potrosackih prava i interesa. U slucaju korisnika kredita MKO u najvecem broju slucajeva ( 95%) ti ljudi ne znaju ni jedan drugi podatak osim iznosa mjesecne rate, dakle ne znaju nista o proizvodu koji su “kupili” a pogotovu ne znaju da se njihov kredit kojim su kupili ves masinu i/ili polovan auto u MKO knjizi kao polovni.
   2. Sa aspekta MKO uopste nije opravdano “prodavati’ kredite samo zato jer ih ljudi traze. Sve MKO imaju osnivace, donatore i kreditore koji su im postavili vrlo strogo definisane ciljeve i krediti se mogu i trebaju davati samo ciljanoj populaciji i to iskljucivo za ugovorom predvidjene svrhe. Znamo da se to u praksi desava i zbog toga trpe svi.
   3. Visoke kamate na kredite u MKO se opravdavaju ( ovo govorim na bazi izucenih teorija i kontrola i analiza MKO koje sam obavljao na terenu u BiH, Kosovu, Albaniji, Gruziji…) frazom da se na taj nacin finansiraju troskovi stvaranja kredita u udaljenim podrucjima. Kod nas tih troskova nema jer vecina MKO ima po 40-tak kancelarija sirom BiH i visokim kamatama se finansiraju troskovi otplate kredita kojima su MKO kupovale poslovne prostore, automobile, kompjutere, namjestaj i finansirale gap-ove kad mozda nije bilo dovoljno novca ni za plate.
   Suma sumarum nase MKO su teza anomalija u svijetu mikrokreditiranja i nacin na koji rade predstavlja poraz koncepta “banke za siromasne”.
   Nadalje moja teza je da bi drzava ( regulatorna vlast za ovaj sektor ne postoji) i potrosaci svojim ponasanjem trebali da izdejstvuju da barem uz ugovor dobiju tacan otplatni plan gdje su jasno iskazane glavnica i kamata.
   O rezultatima poslovanja, tacnosti i pouzdanosti finansijskih izvjestaja neki drugi put.Sada samo komentar na izjavu iz intervjua da “nema monopola u MKO sektoru”. Pravni standard u svim antitrustovskim zakosnima ( kod nas antimonopolskim) svijeta je da je zabranjeno i “dogovaranje o cijenama”. Ako su u svojoj asocijaciji mikrobankari razgovarali o kamatama i odlucili/dogovorili se da ih nece snizavati to je klasicno monopolsko/trustovsko ponasanje i potrosaci bi trebalo da ih tuze nakon ovog intervjua.
   Za kraj jedno pitanje svima: Da li su MKO na nas nacin ( drzavi se plati 0% poreza) dobri korporativni gradjani?

   Komentariši
6. 

   16. Jula 2009.

   Defender

   Lijepo je procitati i vidjeti da se neko toliko razumije u ovu temu.
   Nemam neke direktne veze sa MKO ali moram da primjetim da za dosta navedenog ipak nisi u pravu.
   Čovjek vam je lijepo naveo način na koji se kreira kamata. Tu nema laži, nema prevare. Znači: cijena izvora + operativni troškovi + marža= cijena kredita. Šta je tu čudno? MKO su krajem prošle godine (zbog finansijske krize) bile prisiljene da sredstva pozajmljuju po 9% od medjunarodnih investitora + operativni troškovi od 8-9% + minimalna marža daju kamatu od skoro 20%. Znam da ima i MKO koje kredite naplaćuju čak i po 30% godišnje i više i slažem se da takve treba sankcionisati.
   Što se tiče koristi za državu o kojoj pričaš većina ekonimista se slaže da je ona velika. U vremenu kada banke nisu htjele ni da pogledaju nekog ko ne radi na budžetu, MKO su pomagale razvoj malog biznisa i poljoprivrede. Slažem se da postoji i odredjen broj nenamjenski utrošenih kredita ali toga ima i u bankama i nije samo BH bolest. Moram još da naglasim da sve MKO nikada nisu mogle da iznesu iz drzave ni marku ostvarene dobiti i sve je ponovo reinvestirano u kredite. Sa novim zakonom će sve MKO koje se registruju kao privredna društva morati da plaćaju porez.
   Udruzenje potrosaca ne mora da traži od drzave da klijenti MKO dobiju tacan otplatni plan (sa glavnicom i kamatom) jer to dobijaju zadnjih godinu dana.
   Što se tiče primjera iz Gruzije on nije primjeren našem području i takva MKO nikada ovdje ne bi uspjela. Mi u BiH bi na takvu MKO gledali kao na neku neozbiljnu instituciju koja hoće da nas prevari.
   I na kraju, zašto ne popričate sa nekim od MKO klijenata i vidite kako su uspjeli u životu sa ovim kreditima? Ja jesam, jer se bavim istraživanjem tržišta. Oni su većinom zadovoljni i planiraju da i dalje saradjuju sa MKO. Negativni komentari dolaze većinom od onih ljudi koji su se svojom greskom prezadužili i sada ne mogu da vraćaju kredite.
   Ponavljam da ima MKO koje imaju neopravdano visoke kamate ali mislim da generalizovanje nije ok.
   Pozdrav

   Komentariši
7. 

   18. Jula 2009.

   Ager Publicus

   Hvala na komplimentima Branioce. Volim polemisati sa ljudima ali u tvome slucaju nisi naveo ni jedan jedini argument kojim bi potkrijepio zakljucke koje si nam saopstio. Zaista bih volio da izlozis argumentaciju za sljedece zakljucke ( podjimo iz sredine):
   1. Što se tiče primjera iz Gruzije on nije primjeren našem području i takva MKO nikada ovdje ne bi uspjela. Mi u BiH bi na takvu MKO gledali kao na neku neozbiljnu instituciju koja hoće da nas prevari.
   Na osnovu cega ovo tvrdis? Svaka MKO koja radi na teritoriji BiH upravo na ovaj nacin zapocinje svoje djelovanje u krajevima gdje nemaju kancelariju pa onda kada se javi dovoljan broj ljudi i potpise ugovore o kreditu ide se sa otvaranjem kancelarije. Nakon toga slijedi knjigovodstvena operacija “rasterecenja” bazne filijale i prebacivanje svih troskova i rezervisanja na novu filijalu koja automatski startuje sa gubitkom dok se ne nafata dovoljno klijenata i/ili otvori podfilijala na koju se ponovo prebacuju gubici i tako igra ide do beskonacnosti a ekspanzija i u nekim slucajevima stvaranje mreza fiktivnih korisnika se finansira novim kreditima od banaka i tako u beskonacnost. Sve troskove i gubitke pokriju korisnici kredita koji moraju placati te kamate od 18-30 % iako su u svaku MKO upumpane visemilionske donacije koje su vremenom vjerovatno pojeli visoki troskovi odrzavanja imidza o kojem ti vjerovatno govoris. Sto se tice odnosa klijenta prema primjeru iz Gruzije koji ti spominjes, prisustvovao sam takvim sastancima u zabitima Kosova i Albanije i iskustva su vise nego povoljna. Klijenti imaju ogromno povjerenje u takve MKO bas zbog toga sto im se nudi sansa da i sami, kroz predlaganje novih korisnika ucestvuju u procesu. Solidarnost unutar zajednice jaca I zajednica napreduje u svakom pogledu pa i materijalnom. Gdje je to kod nas? Molim te objasni mi efekte nacina rada koji ti smatras kao “ primjeren našem području”.
   2. Čovjek vam je lijepo naveo način na koji se kreira kamata. Tu nema laži, nema prevare.
   Nacin na koji je objasnjeno formiranje kamatne stope sugerise da MKO cjelokupno svoje poslovanje finansiraju sredsvima novih kredita koje neprekidno dizu da bi uopste poslovali, sto ne odgovara istini. U svaku MKO upumpane su donacije i grantovi, dakle poklonjena su im sredstva, zatim skoro svaka MKO je dobivala kredite sa daleko nizim kamatnim stopama od pomenutih i iz sredstava prikupljenih otplatama tih kredita finansira se sirenje portfolija. Visoke kamate na pocetku rada ( 18-26%) pravdane su neophodnoscu da se stekne finansijska baza, pokriju troskovi na pocetku rada i ubrza rast portfolia sto je sugesiralo da ce kamate, jednom kada MKO stane na noge biti i niza. Desilo se upravo suprotno. Vezano za operativne troskove te marzu oni su previsoki i treba ih pod obavezno smanjiti. Napomene radi, pravi bankari ne mogu ni sanjati da imaju toliku marzu. Napominjem da ovde niko ne govori ni o kakvoj prevari, niti se “sumnja” u izrecenu racunicu nego se postavlja pitanje :”Gdje je novac?” Odgovor na ovo pitanje bi trebao kljucni razlog da se neki korisnik opredijeli za uzimanje kredita u odredjenoj MKO. Da pojednostavim : Da li bi ti Defenderu polozio novac u banci za cijeg direktora si procitao da ima naviku da svake sedmice skrsi par hiljada KM u kasinu i onda ga vode pjanog kuci? Sumnjao bi u njegovu sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju banke. Slicno tome i svaki korisnik kredita u MKO, narocito visestruki treba da bude svjestan da je placanjem previsoke kamate, koja jos i raste iako se posluje uspjesno, finasira neciju nesposobnost u upravljanju organizacijom ili los rad, ili mozda samo pohlepu.
   3. Što se tiče koristi za državu o kojoj pričaš većina ekonimista se slaže da je ona velika.
   Koji ekonomisti? Posalji mi linkove i/ili naslove tekstova gdje se to argumentovano tvrdi. MKO su sirile svoje poslovanje finansiranjem sive ekonomije koju drzava bezuspjesno suzbija zadnjih 12 godina. Sto se tice iznosenja novca iz zemlje gotovo sav novac koji prodje kroz MKO zavrsi u inostranstvu. Sredstvima kredita klijenti kupuju stoku, sadnice, sjeme, vjestacko djubrivo, poljoprivredne masine, kineski i turski tekstil, kozmetiku sto se sve, jel’ de uvozi. S druge strane sredstvima koja prikupe od otplate kredita MKO otplacuju kredite koje su oni podigli kod komercijalnih banaka koje su u vlasnistvu stranaca i pri tome drze neobjasnjivo velike depozite vani. Dakle MKO nisu nista drugo nego tek jedna od pumpi, specijalizovana za ispumpavanje novca od ljudi koji se ne mogu kvalifikovati za bankovni kredit.
   Sto se tice nenamjenski utrosenih kredita to i nije toliki problem ako se evidentira. Problem kod MKO je sto one namjerno “pogresno” evidentiraju kredite da bi na taj nacin zavarali donatore i kreditore, jer svaki ugovor strogo propisuje ciljnu grupu i namjenu kredita. Zahvaljujuci ovoj obmani nemoguce je tacno utvrditi parameter uspjeha pojedinih projekata i investicija kao sto su tacan broj novostvorenih radnih mjesta, povecanje proizvodnje mlijeka i sl. Takva netacna evidencija cini nemogucim donosenje valjanih odluka o nastavku nekog konkretnog projekta zbog cega na kraju ispastaju “posteni” korisnici.
   Sto se tice tvoje primjedbe o generalizovanju ja naravno generalizujem, jer pokusavam, sa sto vise konkretnih argumenta, govoriti o po meni najslabijem dijelu finansijskog sektora. Vrijeme je da se u svijetu MKO mnoge stvari promjene i dovedu u red, kako bi se izbjegle ozbiljnije posljedice i kriza. Tvrdnja gospodina Ercega iz intervjua kako se kamate u MKO nece smanjivati, pri tome se jos govori o protivzakonitom dogovaranju izmedju MKO o visini kamatne stope, su samo jedan od primjera bahatosti i odsustva bilo kakve veze sa stvarnoscu tako karakteristicne za poslenike carobnog svijeta mikroreditiranja.
   Ne smijemo zaboraviti da kad su MKO u pitanju govorimo o sektoru u kojem je u aktivi zarobljena gotovo jedna milijarda KM i da je pri tome cijeli taj sektor bio potpuno izvan domasaja regulatorne vlasti i ocito je da pregaoci na tom polju zele da se ta bajka nastavi…

   Komentariši
8. 

   21. Jula 2009.

   @Ager Publicus

   “U svaku MKO upumpane su donacije i grantovi, dakle poklonjena su im sredstva,”

   Ovim si rekao da nemas pojma o zivotu….idi lijeci se…

   Komentariši
9. 

   22. Jula 2009.

   Ager Publicus

   To je potpuna istina koju je vrlo lako dokumentovati. Svjetska banka je imala 2 projekta u kojima se to radilo a USAID je kroz projekat LAMP odobrio cca 8 miliona KM grantova. Naravno i SIDA je radila isto. Nadalje, osnivaci skoro svih MKO su bile strane humanitarne organizacije koje su same donirale sredstva za pocetak rada i imale pristup donacijama vlada koje su odobravale pomoc za BiH.
   Volio bih znati ko je ovako neinformisan, pa se nije ni potpisao? Mozda uposlenik ili rukovodilac neke MKO koja nije imala srecu da se ogrebe za ova sredstva ili autor ni ne zna da radi za organizaciju ciju su start-up fazu finansirali andjeli-donatori.
   Pozdrav

   Komentariši
10. 

    22. Jula 2009.

    gordi

    treba pitati velikog strucnjaka Miljevic damira da nam objasni ovaj fenomen, jer je on 20 godina privrednik i u sve se razumije i sve zna, pa neka nas malo prosvijetli po ovoj temi, ili ce ipak da cuti kada ga pipnes tamo gdje boli….

    Komentariši
11. 

    30. Jula 2009.

    braca – mala maca

    Cilj ovog “FINANSIJSKOG STRUCNJAKA” je da “zamaze” svoju proslost. Da se prikaze javnosti kao “pitoma mala maca” i da pobjegne sto dalje od price “svjetska banka – mikrofin”. Zasto? Zato sto je obavljajući visoku duznost Agencije za razvoj i zaposljavanje Republike Srpske koja je implementirala projekte Svjetske banke, omogucio da se milioni sredstava namijenjenih za razvoj RS uliju uglavnom u Mikrofin, koji je dajuci kredite iz ovih sredstava, za 10 godina narastao na nivo vece banke – kapital od preko 100 miliona KM. Braco – mala maco, ako citas ovo, sta mislis o jednoj krivicnoj prijavici za zloupotrebu sluzbenog polozaja i ostalog? Podrska g. Publicusu.

    Komentariši