Hrvatski pad u ekonomskim pokazateljima

ZAGREB, Najnoviji izvještaji koje su sastavile međunarodne finansijske i privredne organizacije ukazali su na ozbiljan pad Hrvatske u ekonomskim pokazateljima. 
 Iako je premijerka Jadranka Kosor izjavila da je izlaz Hrvatske iz krize vrlo blizu i da se poboljšanje očekuje već naredne godine, prije nekoliko dana su je demantovali izveštaji bonitetne kuće Dan i Bredstrit (Dun & Bradstreet), u kojima se ističe da je nakon vladinih mjera ubrzan pad Hrvatske u ekonomiji.
 Na osnovu uvođenja kriznog poreza, povećanja poreza na dodatnu vrijednost sa 22 na 23 odsto i uvođenja trošarina na određene usluge u mobilnoj telefoniji i na luksuzne proizvode, ova bonitetna kuća za ovu godinu očekuje stopu pada bruto društvenog proizvoda (BDP) od četiri odsto, a za 2010. prognozira rast BDP od 0,3 odsto.
 Prije vladinih mjera, ova kuća je procjenila pad hrvatskog BDP-a za 3,7 odsto, a u 2010. porast BDP za 0,8 odsto. Ipak, Hrvatska je zadržala isti kreditni rejting odnosno DB3d, što znači da je i dalje zemlja umjerenog rizika. 
 Nazadovanje je potvrdio i izvještaj o globalnoj konkurentnosti 2009/10. Svjetskog ekonomskog foruma, koji je rang Hrvatske snizio za 11 mjesta, tako da je zauzela 72. mjesto među 133 zemlje i našla se u društvu Namibije, Maroka i Vijetnama.
 Od regionalnih zemalja, Hrvatsku je osim Slovenije koja je 37. u svijetu u tom izvještaju prestigla i Crna Gora koja je sada na 62. mjestu. Sadašnje 72. mjesto najlošiji je rezultat Hrvatske u osam godina koliko učestvuje u istraživanju. 
 No, ako je u tom izvještaju Hrvatska imala zadovoljstvo da je ispred Srbije i drugih zemalja zapadnog Balkana, izvještaj Svjetske banke pokazao je da je po uslovima za poslovne aktivnosti Hrvatska 103. od 183 zemlje u svijetu, pri čemu su ispred nje Srbija i Makedonija.
 Hrvatska je na samom dnu ljestvice koja rangira zemlje po setu propisa koji regulišu deset faza poslovnog života: pokretanje preduzeća, dobijanje građevinskih dozvola, zapošljavanje radnika, uknjiženje vlasništva, dobijanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza, trgovanje preko granice, prisilno provođenje ugovora i zatvaranje preduzeća.
 Iako je zabilježen pomak naviše za tri mjesta, izvještaj pominje da je Hrvatska sprovela reformu u samo jednom od deset posmatranih područja, i to onom koji je vezan za dobijanje građevinskih dozvola.