Problem štediša Ljubljanske banke sukcesijsko pitanje

LJUBLJANA, Odluka slovenačkog ustavnog suda o deblokadi procesa koji su hrvatske štediše pokrenule protiv Ljubljanske banke pred lokalnim sudovima u Sloveniji ništa ne mjenja u stavu Ljubljane prema problematici starih deviznih depozita, izjavio je slovenački ministar spoljnih poslova Samuel Žbogar.
“Ta pitanja treba rješavati pred Bankom za medunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu i presuda ustavnog suda o kojoj sam obavješten samo preko medija ne mjenja tu činjenicu”, rekao je Žbogar za Slovenačku novinsku agenciju STA.
Slovenačka strana povodom odluke ustavnog suda da ukine dio zakona o sukcesiji po kojem se procesi štediša protiv Ljubljanske banke nisu mogli nastaviti jer bi njihov ishod navodno mogao “prejudicirati” multilateralno rješenje, koje treba da postignu nasljednice bivše Jugoslavije, ističe kako je njen stav i dalje da se radi o sukcesijskom pitanju, prenjela je hrvatska agencija Hina.
Oni navode da je to određeno prilogom  Sporazuma o sukcesiji koji su u Beču 2001. godine potpisale države nasljednice, a ne o privatno-pravnom sporu banke i štediša.
“O rješenju tog pitanja u Bazelu su tekli pregovori 2001. i 2002. godine, ali su pregovori propali i zamrli zbog insistiranja Hrvatske da je to imovinsko-pravno pitanje štediša i banke, a ne sukcesijski problem”, rekao je Žbogar, dodajući da je Ljubljana te pregovore spremna da nastavi u okviru multilateralnih pregovora država sljedbenica.
Žbogar je u razgovoru za STA komentarisao i izjavu hrvatske premijerke Jadranke Kosor kako se nada da će se uskoro sastati sa slovenačkim kolegom Pahorom i razgovarati sa njime o svim otvorenim pitanjima, pa i o pitanju štediša Ljubljanske banke, prenosi Hina pisanje STA.
“Nije mi poznato da je takav sastanak premijera bio dogovoren”, rekao je Žbogar.
“Ta pitanja treba rješavati pred Bankom za međunarodna poravnanja (BIS) u Bazelu i presuda ustavnog suda o kojoj sam obavješten samo preko medija ne mjenja tu činjenicu”, rekao je Žbogar.
Hina prenosi da su i slovenački mediji skeptični su prema mogućnosti da će hrvatskim štedišama Ljubljanske banke njihovi depoziti biti vraćeni u postupcima pred ovdašnjim sudovima, a premijer Borut Pahor negirao je nagađanja da je deblokada tih procesa povezana s rješavanjem otvorenih pitanja između dvije države.
Zamoljen za komentar odluke ustavnog suda koji je krajem prošle godine poništio 23. član slovenačkog zakona o sukcesiji kojim su bili zamrznuti svi procesi protiv Ljubljanske banke pred ovdašnjim sudovima, Pahor je za ljubljansko “Delo” od subote rekao da za nju prvi put čuje.
Predstavnik slovenačke vlade za sukcesijska pitanja Rudi Gabrovec izjavio je za “Večer” da odluka ustavnog suda neće imati negativnih posljedica za Sloveniju i da štediše treba namiriti u Hrvatskoj.
Kako je naveo, “stara” Ljubljanska banka prema zaključnom računu za 2009. godinu u Hrvatskoj ima oko 800 miliona nenaplaćenih potraživanja i oko 30 miliona sredstava u nekretninama.
Ljubljanski advokat Pavel Pensa koji zastupa nekoliko hrvatskih štediša pred slovenačkim sudovima izjavio je za Hinu da vjeruje kako će štediše koje na sudu dokažu da su u Ljubljanskoj banci deponovali svoje devizne uloge na kraju dobiti proces, ali je skeptičan u pogledu rokova presude i mogućnosti da se potraživanja naplate.
Prema njegovim riječima, glavni problem u tome što “stara Ljubljanska banka” nema aktive, pa sudski treba dokazati ko je za to stanje odgovoran, a uz to slovenska strana problem tumači kao sukcesijsko pitanje, a ne privatno-pravni odnos banke i njenih klijenata.
Slovenija je tri godine nakon osamostaljenja donjela ustavni zakon kojim je osnovala Novu Ljubljansku banku (NLB) na koju je prenjela aktivu Ljubljanske banke, a u staroj banci ostavila pasivu i potraživanja, podsjeća Hina.
To je učinjeno nakon više presuda na stranim sudovima koje su dale za pravo štedišama Ljubljanske banke.