BANJALUKA, Volksbank a.d. Banja Luka završila je poslovnu 2009. godinu s ukupnim prihodima od oko milion maraka. Iako je prethodna godina bila najteža u posljednjoj deceniji, iz tog perioda smo izašli stabilni i dokazali da se možemo nositi sa svim problemima i nepredviđenim okolnostima. Iz tog razloga zadovoljni smo postignutim rezultatima, kaže direktor Volksbank a.d. Banja Luka, Aleksandar Kesić.
Na koji način je kriza uticala na poslovanje banke i koje mjere zaštite ste preduzeli?
KESIĆ: Teške okolnosti na finansijskom tržištu sve nas su stavile na test, a mi smatramo da smo ga uspješno položili. Došlo je do kašnjenja u otplati pojedinih kredita usljed otežane finansijske situacije, pa smo povećali izdvajanja za rezerve, što je znatno uticalo na dobit i prihod banke u cjelini. Određen broj kredita smo restrukturisali, u skladu s preporukama Agencije za bankarstvo RS. Pokušavamo da pomognemo klijentima i da zajednički nađemo riješenje za novonastale okolnosti, a preduzeli smo i aktivnosti na znatnom smanjenju i strogoj kontroli troškova.
Koliko ste plasirali sredstava Investiciono-razvojne banke RS?
KESIĆ: Do sada smo plasirali oko 31 milion maraka sredstava IRB RS. Uglavnom se radi o kreditima plasiranim u proizvodnu djelatnost, s naglaskom na poljoprivredu, a značajan je i broj stambenih kredita. Smatram da je IRB RS svojim prisustvom i aktivnostima pomogla privredi u cijelini.
Da li u ovoj godini očekujete povećanje obima kreditiranja?
KESIĆ: Prošla godina je bila teška, i s aspekta portfolija mi smo imali neznatan rast od deset odsto. Planom za ovu godinu očekujemo dodatni rast portfolija za 20 odsto, i sve naše aktivnosti usmjerene su na ispunjavanje tih očekivanja. Iako ekonomska predviđanja kažu da ni ova godina neće biti laka za poslovanje, mi smatramo da je najteže prošlo i da smo na putu oporavka.
Može li se očekivati smanjenje kamatnih stopa u RS, koje su često okarakterisane kao “zelenaške”?
KESIĆ: Opšte mišljenje jeste da banke daju neki imaginarni novac koji lako dobijaju, a plasiraju ga uz velike kamatne stope. Međutim, banke rade na kamatnoj margini od nekoliko procenata. Kada su u pitanju krediti IRB RS, zarada komercijalnih banka kreće se između dva odsto i tri odsto, s tim što sav rizik preuzimaju banke. Niko ne spominje kolika je cijena izvora iz kojih se finansiraju krediti. Normalne trgovačke marže u bankarskoj djelatnosti su nezamislive, tako da su te konstatacije apsolutno neutemeljene. U suprotnom, kako objasniti da je veliki broj banaka 2009. godinu, kada je došlo do pada kreditnog potencijala, završio negativno, dok istovremeno postoji veliki broj preduzeća koja su ostvarila mnogo veću dobit od banaka. Mi imamo odgovornost prema našim štedišama i imamo cijene koštanja novca, i taj novac pokušavamo plasirati uz prihvatljiv rizik, da bi zaštitili i sebe i njih.
Kako pomoći privredi da se oporavi od krize?
KESIĆ: Banke imaju veliku ulogu, jer kreditnim plasmanima prate razvoj privrede u cjelini. Međutim, svi zajedno moramo imati jasnu percepciju budućnosti, šta želimo proizvoditi kad uđemo u zajednicu evropskih naroda. Takav stav znatno bi olakšao posao i bankarima, jer samo s usaglašenim ciljevima šta želimo postići, svako u svom domenu može uraditi svoj dio posla.
Koji su najvažniji planovi za naredni period?
KESIĆ: Prije svega, zadržati stabilnost banke, uz jedan kontrolisan rast. Mi smo trenutno među pet najvećih banaka RS i cilj nam je da zadržimo i poboljšamo tu poziciju. Želimo pojačati povjerenje naših stalnih klijenata, te svojim radom i djelovanjem pridobiti povjerenje nekih novih.
U toku je formiranje Garantnog fonda RS?
KESIĆ: Formiranje Garantnog fonda RS svakako će doprinijeti poboljšanju instrumenata obezbjeđenja po kreditima, iako i dalje stabilnost i kvalitet projekata ostaje glavni motiv odobrenja kredita. Instrumenti obezbjeđenja su tu da se koriste u slučaju najgoreg scenarija, a banka kredite odobrava prevashodno na osnovu kvalitetnih planova i projekata. Svakako, određenom broju firmi koje su imale problem u sredstvima obezbjeđenja, i pored odličnih projekata i ideja, ovo će biti veliko olakšanje i veliki podsticaj. Fokus
Komentariši