Izmjena Zakona o koncesijama sredinom godine

BEOGRAD, Potpredsjednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je juče da bi sredinom ove godine trebalo da se usvoje izmjene i dopune Zakona o koncesijama.
Važeći Zakon o koncesijama odgovara velikim, nacionalnim projektima, ali ne može da zadovolji potrebe lokalnih projekata. Zato će u zakon biti unijete odredbe koje bi se bavile i dugim formama javno-privatnog partnerstva, rekao je Đelić na seminaru o javno-privatnom partnerstvu u infrastrukturi, koji je organizovala kancelarija Svjetske banke (SB) u Srbiji. Đelić je ocijenio da razvoj infrastrukture nije moguć bez privatno-javnog partnerstva, i ukazao da će Srbija morati da upotrebi i druge oblike finasiranja, a ne samo direktno zaduživanje.
Đelić je kazao da Srbija nema dovoljno dobar zakonski okvir za razvoj partnerstva javnog i privatnog sektora te se zato intenzivno radi na tome.
Prema njegovim riječima, Srbiji će kao tranzitnoj zemlji biti potrebno da u finasijsku konstrukciju za izgradnju transpotne infrastrukture uključi sve zainteresiovane partnere jer to neće moći da uradi sopstvenim sredstvima.
Generalni sekretar Stalne konferencije gradova i opština Đorđe Staničić je ukazao da u Srbiji još uvek nijednim zakonom nije definisano javno-privatno partnerstvo, kao ni procedura koju treba da primjenjuju partneri u tom poslu.
Staničić je naveo da je do sada, na lokalnom nivou u Srbiji, javno-privatno partnerstvo uspostavljeno u nekoliko opština, isključivo u upravljanju komunalnim otpadom, i to radi pružanja usluga, rekonstrukcije i izgradnje objekata.
Staničić je istakao da je primjena javno-privatnog partnerstva na lokalnom nivou dobar “alat” za podizanje nivoa usluga koje opštine i gradovi pružaju građanima i da je to dobrodošao finasijski instrument za unapređenje stanja lokalne infrastrukture, ali samo u regulisanim uslovima koji su jasno definisali prava svih učesnika.
Profesor, Miroljub Labus, bivši potpredsjednik Vlade Srbije, ocijenio je da primjenu koncepta javno-privatnog partnerstva u Srbiji otežava visok rizik zemlje koji poskupljuje ulaganja, ali i to što taj model finasiranja pored poboljšanja kvaliteta usluga povećava i njihovu cijenu.
Direktor projekta beogradskog metroa Vladimir Depolo je kazao da javno-privatna partnerstva nisu jeftini projekti, navodeći da se cijena izgradnje metroa u Beogradu, sa početnih 600 miliona evra, u posljednjoj studiji povećala dva i po puta, jer je kao model finasiranja predložena primjena javno-privatng partnerstva.
Stručnjak SB Žose Luis Guaš istakao je da javno-privatno-partnerstvo može i treba da bude jak instrument ulaganja u infrastrukturu, navodeći da ono dovodi do povećanja broja radnih mjesta i prihoda domaćinstava, posebno u veoma zaduženim zemljama kakva je i Srbija.
Zemlje koje su najviše odmakle u primjeni privatno-javnog partnerstva su Čile i Koreja, u kojima je 70 odsto, odnosno 90 odsto svih projekata realizovano kroz taj vid saradnje, rekao je on. Guaš je kazao da se javno-privatno partnerstvo najviše koristi u oblasti saobraćaja, vodosnabdevanja i kanalizacije, sakupljanja i odlaganja otpada, gradskog saobraćaja, kao i u izgradnji škola i bolnica.  Beta