Capital.ba – Informacija je capital

Izvjesna prodaja IEFK banke

Written by

capital.ba

in

BANJALUKA, Pokušaj dokapitalizacije IEFK banke iz Banjaluke putem emisije akcija vrijedne gotovo 8,4 miliona KM je propao, objavila je u utorak jedina banka osnovana ruskim kapitalom u BiH.
Nebojša Dželebdžić, direktor IEFK banke, koji je dostavio obavještenje Banjalučkoj berzi, juče nije želio da komentariše neuspjeli pokušaj povećanja kapitala banke. U obavještenju se navodi da banka tokom javne ponude 83.392 akcije nominalne vrijednosti od 100 KM, koja je trajala tri mjeseca, nije zabilježila nijednu uplatu. Kao razlog neodazivanja postojećih akcionara i novih investitora u IEFK banci navode “ekskluzivne pregovore o prodaji njenih akcija potencijalnom kupcu”. U banci nisu otkrili s kim pregovaraju, a spekuliše se da je za IEFK zainteresovano banjalučko mikrokreditno društvo “Mikrofin”. Dželebdžić nije želio da govori ni o tim spekulacijama, a sa Aleksandrom Kremenovićem, direktorom “Mikrofina”, nismo uspjeli stupiti u kontakt.
Prošlogodišnji izvještaj spoljne revizije pokazao je da IEFK banka posjeduje neto kapital u iznosu od 13,2 miliona KM, što je za 1,8 miliona manje od zakonski dozvoljenog minimuma. To je otvorilo mogućnost da Agencija za bankarstvo RS ruskoj banci oduzme dozvolu za rad. Saznavši za njen ulazak u crveno, Agencija za bankarstvo RS je u decembru prošle godine IEFK banci naložila povećanje poslovnih aktivnosti i dokapitalizaciju kako bi neto kapital došao na nivo koji propisuje zakon. Revizija je pokazala da je IEFK banka prošlu poslovnu godinu okončala sa gubitkom od 4,3 miliona KM, da ima negativne tokove gotovine iz poslovnih aktivnosti u iznosu od oko 5,2 miliona, te akumulirani gubitak od 6,5 miliona KM. IEFK banka, takođe, ističe revizor, kod drugih banaka ima blokiranih pet miliona KM, što čini petinu njenih ukupnih sredstava. Aktiva te najmlađe i najmanje banke u RS u toku 2009. je smanjena za 19 odsto i iznosi 24,8 miliona KM.
“Sve ove činjenice i neizvjesnosti ukazuju na značajnu sumnju da će banka biti u mogućnosti da nastavi poslovanje u skladu s načelom stalnosti poslovanja u narednom periodu”, ocijenio je nezavisni revizor.
IEFK banku Banjaluka je 2007. godine osnovala Istočnoevropska finansijska korporacija iz Sankt Peterburga, koju je proše godine potresla afera pronevjere 25 miliona dolara o kojoj su “Nezavisne” ranije pisale. Po dolasku u RS osnivači IEFK banke najavljivali su da imaju velike planove ekspanzije, koji su, između ostalog, značili otvaranje po osam filijala godišnje, ali je banka do sada otvorila tek jednu filijalu u Laktašima i predstavništvo u Beogradu.  Nezavisne novine

Comments

9 komentara na na “Izvjesna prodaja IEFK banke”

  1. Bimbo Avatar
    Bimbo

    Jel to Dzombic hoce jos jednu banku, nisu mu dovoljne IRB i Nova

    Komentariši
  2. lemi Avatar
    lemi

    samo da napomenem, ovako bi prosla svaka ponuda akcija ili obveznica na banjaluckoj berzi, da nije bilo IRB.

    Komentariši
  3. serdar jole Avatar
    serdar jole

    Radi se o banci sa kriminalnim porijeklom kapitala infiltriranoj u Republiku Srpsku u cilju lakseg iznosenja ukradenog novca iz budzeta RS u banke – sestre IEFK banke koje se nalaze u inostranstvu (Kipar i sl). Agencija za bankarstvo RS, kao produzena partijska ruka, radi partijskih “poslovnih interesa” i sprege sa IEFK bankom, nije postupila u skladu sa propisima i oduzela licencu IEFK banci kad je jos prije dvije godine pocela da biljezi gubitke koji su prouzrokovali smanjenje osnovnog kapitala, a koji opet nije namiren do cenzusa ni posljednjom emisijom akcija koje niko nije htio da kupi. Dakle, po sistemu “usuti se dok ne prodje”, pokusava se javnosti prikazati da je sve u redu sa tom bankom, jer im je nalozeno da ne preduzimaju predvidjene aktivnosti propisane zakonom o bankama i dr. propisima. Ovo sve iz razloga da se pred izbore javnost ne bi uzbunila, jer se milionska sredstva iz budzeta RS drze na racunima IEFK banke. U normalnim uslovima, za nadlezne organe i agenciju za bankarstvo RS bi sama cinjenica da je vecinski vlasnik ove banke zbog teskih kriminalnih radnji vec u zatvoru u Rusiji, bila dovoljna da preduzme mjere prema IEFK banci bar iz opreza, a ne da javnosti daje lazne informacije o toboznjem “pojacanom nadzoru” i “zadovoljavajucem stepenu likvidnosti”.

    …nastavak slijedi (Mikrofin kupuje IEFK banku subvencijama i donacijama Svjetske banke namjenjenim za razvoj i zaposljavanje, koje su dosle u njihove ruke posredstvom Agencije za razvoj i zaposljavanje RS, kao i budzetskim novcem … ova sredstva su uknjizena kao vlasnistvo osnivaca Mikrofina… uz saglasnost Agencije za bankarstvo RS…

    Komentariši
  4. lemi Avatar
    lemi

    he he he serdar jole, balkanski spijun 🙂
    dobro si informisan!

    Komentariši
  5. serdar jole Avatar
    serdar jole

    (izvod iz izvestaja nezavisnog revizora o poslovanju MKD MIKROFIN d.o.o. za 2007. godinu – nakon sto je neprofitna MKO MIKROFIN prerasla u profitnu MKD MIKROFIN d.o.o. po stupanju na snagu zakona o mikrokreditnim organizacijama u Rep. Srpskoj 2007. godine)

    ZADRZANA DOBIT
    – Dio realizovan pomocu sredstava Fonda za razvoj i zaposljavanje Republike Srpske (RS DEF)

    Fond za razvoj i zaposljavanje Republike Srpske (RS DEF) je u sklopu projekta Svjetske banke- Local Intitative Project (LlP l), obezbedio sledeca bespovratna sredstva:

    1. Sporazum sa RS DEF od 3.10.1997.godine, ukljucujuci i tri izmene Sporazuma u periodu od 30.1. do 4.10.1998, MIKROFIN je dobio dva fonda od Svjetske banke (kroz LIP l) u iznosu od 425.343 KM i od UNHCR-a u iznosu od 206.299 KM.
    2. Sporazum sa RS DEF od 13.4.1999.ukljucujuci i izmjenu Sporazuma od 18.5.1999. MIKROFIN je dobio dva fonda od Svjetske banke (kroz LIP l) u iznosu od 244.934 KM i od UNHCR-a u iznosu od 130.000 KM.
    3. Sporazum sa RS DEF broj LIP-K-1/02 od 1.8.2002. godine, bivsoj MKO BENEFIT ciji je MIKROFIN pravni sljednik je oprosten dug po kreditnom sporazumu broj LIP-1-B/00 od 23.6.2000. u iznosu od 912.242 KM, kao i po kreditnom sporazumu sa UNHCR-om od 9.10.2003. godine u iznosu od 619.800 KM.
    4. Sporazum sa RS DEF broj LIP-K-2/02 od 1. avgusta 2002. godine, MIKROFIN-u je oprosten dug
    po kreditnom sporazumu broj LIP-2-B/00 od 23.6.2000. godine u iznosu od 1.156.948 KM, kao i reditnom sporazumu sa UNHCR-om od 9. oktobra 2003. godine u iznosu od 1.166.474 KM.
    Clanom 14 zakona o MKO iz 2001. godine, odredjeno je da se sva sredstva zaradjena od kreditiranja nakon pokrivanja troskova sto preostane, moraju upotrebiti iskljucivo za nove plasmane kredita cime je bila ocuvana neprofitnost to jest da ih niko nikada ne moze prisvojiti. Medjutim sredstva su nakon stupanja na snagu zakona o MKO u Rep.Srpskoj 2007. godine, uknjizena kao vlasnistvo osnivaca Mikrofina

    Komentariši
  6. lemi Avatar
    lemi

    jole, jako fino…xe xe xe…
    ovi podaci cini mi se nisu javno dostupni…

    Komentariši
  7. serdar jole Avatar
    serdar jole

    http://www.mikrofin.com/pdf/revizorski_izvjestaj_2007.pdf (strana 38 i dalje)

    lemi, sve pise, a za uknjizbu odgovara i osnivac i agencija

    Komentariši
  8. lemi Avatar
    lemi

    aha, hvala. izvjestaji su stavljeni pod linkom ‘Materijali'…
    na 189 miliona datih kredita, 8 miliona neto dobiti u 2007. to je posao, banke bi se trebale sramiti.
    medjutim, u 2009. godini, samo 0,5 mil KM dobit…rezervisanja su strasno visoka, a nakon 180 dana kasnjenja vracanja kredita, isti se otpisuje.
    onda kaze dalje…godisnje efektivne kamatne stope u 2009. su izmedju 19-25%…prosjecan plasman kredita 28 mjeseci…
    ko zna hoce li MKO sektor uopste postojati za 5 godina ako se ovako nastavi…

    Komentariši
  9. serdar jole Avatar
    serdar jole

    Lemi, u tome i jeste bit. Zloupotreba subvencioniranih sredstava od strane Fonda za razvoj i zaposljavanje Republike Srpske datih za plasmane mikrokredita ogleda se u prisvajanju zarade od kamata na ove plasmane, u vlasnistvo ulagaca u mikrokreditnoj organizaciji a kroz povecanje njegovog vlasnickog udjela u MKD Mikrofin doo. Dakle privatna svojina.
    U tom slucaju dolazi do kolizije sa clanom 14 zakona o mko iz 2001 koji je bio na snazi do 2007 i u vrijeme kad je sticana ova zarada, a kojim je zabranjeno koristiti zaradu ostvarenu kamatama na mikrokredite u bilo sta drugo osim za nove plasmane(i pokrivanje troskova poslovanja, naravno).

    Kao sto si dobro primjetio, ova zabrana ima smisla zbog neizvjesnosti mikrokreditiranja, pa tako dolazimo do pravnog apsurda – ako Mikrofin doo prestane sa radom bilo kada iz bilo kojih razloga, zarada od kamata na mikrokredite ostaje u vlasnistvu osnivaca – ulagaca, koji moze da sa njima uradi nesto drugo i niko mu to ne moze zabraniti. Da je bankarska agencija RS sprijecila prisvajanje ovih sredstava, a mogla je, jer po zakonu ona daje saglasnost za to, sudbina ovih sredstava bi u svakom slucaju bila osigurana, jer bi imala titular doniranih sredstava i pripadla bi drzavi RS i BIH posredstvom koje su i dosla u Mikrofin. Ovako, Mikrofin kupuje IEFK banku, osniva razne privredne – profitne subjekte (mikrofin osiguranje i sl.) i to ovim novcem, a ta drustva se nece baviti mikrokreditima i tu nastaje paradoks, a i trag zloupotrebe se vremenom gubi. Bankarska agencija RS je to mogla da ospori ali nije radila za interes drustvene zajednice nego za Mikrofin i pojedince iz partije.

    Komentariši

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts