Proces deminiranja ključan za ekonomski razvoj

SARAJEVO, Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić rekao je danas u Sarajevu da je proces deminiranja ključan za ekonomski razvoj BiH, jer se nijedan društveni proces neće moći razvijati ukoliko je BiH zagađena minama, u mjeri u kojoj je to danas slučaj.

“Nažalost, 15 godina nakon završetka nesretnog ratnog sukoba, analize govore da je 3,04 odsto teritorije BiH odnosno 1.555,34 kvadratna kilometara još zagađeno minama. Na tom prostoru koji uključuje 18 600 registrovanih minskih polja, prema procjenama, nalazi se više od 670 000 mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava” – istakao je Špirić otvarajući konferenciju “Razvoj zajednica ugroženih minama i izazovi civilnog društva 2009-2019”.

On je rekao da ne treba posebno naglašavati da ovakva situacija otežava ne samo neometan i siguran život građana BiH, nego i uspješan ekonomski i socijalni razvoj BiH.

“Neoboriva je činjenica da problem deminiranja neće biti riješen sve dok postoji i jedan kvadratni metar sumnjive površine” – naglasio je Špirić i dodao da se uprkos alarmantnim podatacima, stiče utisak da se pitanju deminiranja ne daje dovoljno medijske pažnje.

Špirić je naveo da je u kontekstu te činjenice posebnu pažnju potrebno posvetiti određivanju prioriteta u deminiranju, jer u ovom momentu “ne možemo priuštiti deminirane površine bez stanovništva koje će ih naseljavati ili obrađivati”.

“Osnovno pitanje danas jeste kako da operacije deminiranja prevaziđu samo funkciju stvaranja bezbjednijeg okruženja i daju doprinos i u društvenom i ekonomskom razvoju zemlje. Kristalno je jasno da povratak, ekonomski razvoj, kao i investicije u velikoj mjeri zavise o rezultatima koje ostvarimo u protivminskoj akciji” – istakao je Špirić.

Prema njegovom mišljenju, jedan od ključnih problema jeste nedostatak raspoloživih finansijskih sredstava za ovu oblast, a posebno u kontekstu aktuelne ekonomske krize.

Pročitaj više:  Đokić: Novi zakoni pravični

“Zahvalio bih međunarodnim organizacijama koje su snažno podržale aktivnosti humanitarnog deminiranja u BiH i pozvao sve nivoe vlasti u BiH i privredne subjekte da daju aktivan doprinos u rješavanju ovog pitanja” – poručio je Špirić.

Špirić je na konferenciji za novinare rekao da od mina godišnje u BiH strada više od 500, a teške tjelesne povrede doživi više od 1000 lica.

On je podsjetio da je Savjet ministara BiH usvojio Strategiju protivminskog djelovanja i da je planirano da 2019. godina bude ciljna godina kada će BiH biti bez mina.

Predstavnik Koalicije za povezivanje protivminske akcije sa razvojem Radoslav Živković rekao je da povod za organizovanje ove konferencije nije bio samo ekonomska kriza i nedostatak sredstava od donatora, nego i bolje povezivanje protivminskih akcija i razvojnih projekata.

“Na konferenciji bi trebalo dati odgovore na nekoliko pitanja, prije svega utvrditi prioriteta za deminiranje, jer kada imate 1 500 KM kvadratnih veoma je bitno odrediti koje će površine prvo biti deminirane. Potrebno je promijeniti dosadašnju praksu, jer nam je potrebno mnogo više mišljenja od same lokalne zajednice da bi prioriteti imali puni smisao” – rekao je Živković.

On je istakao da je potrebno pronaći bolja rješenja za finansiranje protivminskih akcija u okviru razvojnih projekata, jer je dosadašnji način finansiranja deminiranja možda već malo i prevaziđen.

“Želja nam je da protivminska akcija postane i jedan od segmenata razvojnih projekata, kao npr. u slučaju koridora Pet ce” – istakao je Živković.

Predstavnik Komisije za deminiranje Mustafa Alikadić smatra da bi mediji mogli više pažnje da posvete deminiranju, jer se oglase samo kad se desi neka nesreća.

“Deminiranje nije samo zbir faktografskih podataka i brojki, nego je riječ o veoma kompleksnom poslu koji se graniči sa naučnim pristupom” – pojasnio je Alikadić.

Comments

Jedan komentar na na “Proces deminiranja ključan za ekonomski razvoj”

  1. brkoug Avatar
    brkoug

    “Proces deminiranja ključan za ekonomski razvoj” kaže Predsjednik Savjeta ministara. Ja sam Profesore laik, pa samo pitam, ako je minirano 1.500 km kvadratnih, šta je sa ostale teritorije, zašto tamo nema razvoja? Ili Vam je to predizborni izgovor da su za našu propast kriva minska polja, jer je svjetska ekonomska kriza već otrcan izgovor. Jeste Vam ovo inovacija, ali nije baš neka, morate smisliti nešto uvjerljivije, inače Vam se ne piše dobro.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts