Za kirije milion maraka više nego prošle godine

SARAJEVO,  Institucije BiH u ovoj godini planiraju da na ime troškova zakupa iz budžeta potroše 27.935.000 maraka, što je čak 1.089.000 maraka više nego prošle godine.
 
Osim toga, Savjet ministara uselio se u novu Zgradu prijateljstva, ali gotovo sva ministarstva BiH i dalje izdvajaju novac za zakup prostorija.
Mada su neke institucije smanjile izdatke za zakup prostorija u odnosu na lani, izdvajanja za kirije u nekim institucijama na nivou BiH enormno su se povećala u ovoj u odnosu na prošlu godinu, tako da će ukupna izdvajanja biti mnogo veća nego lani.
U povećanju troškova prednjači Ministarstvo inostranih poslova koje je iznos za zakupnine u ovoj u odnosu na prošlu godinu povećalo čak za 921.000 maraka. Direkcija za civilno vazduhoplovstvo je ove godine za kiriju planirala da potroši 256.000 maraka više nego prošle godine, Ministarstvo finansija 167.000 maraka, a Granična policija 146.000 maraka više ove nego godinu ranije. Centralna izborna komisija je planirala da ove godine za zakup potroši 98.000 maraka više nego lani.
Služba za zajedničke poslove institucija je recimo prošle godine planirala za zakup da potroši 5.000 maraka, ali je tu cifru udesetostručila samo za pola godine. Ove godine su planirali da za kiriju potroše čak 180.000 KM.
Služba za poslove sa strancima ove godine će na ime kirije izdvojiti 110.000 maraka više nego prošle godine, Agencija za poštanski saobraćaj 70.000 maraka, Kancelarija za razmatranje žalbi po javnim nabavkama 55.000 maraka, a Direkcija za ekonomsko planiranje 37.000 maraka.
Centar za uklanjanje mina ove godine planira da za zakup potroši 78.000 maraka više nego prošle godine. Ministarstvo bezbjednosti će ove godine potrošiti 63.000 maraka više nego prošle na ime kirije, dok će Ministarstvo pravde za ovu namjenu ove godine izdvojiti 48.000 maraka više nego godinu ranije.
Institut za mjere je za kiriju ove godine planirao da potroši 52.000 maraka više nego lani, a Institut za intelektualno vlasništvo čak 116.000 maraka više ove nego prošle godine.
Institut za akreditovanje ove godine će za kirije da potroši 45.000 maraka više nego prošle godine, a Uprava za zaštitu bilja 38.000 maraka više.
Nisu ni druge institucije štedjele budžetski novac pa je tako Institucija ombudsmana, u kojoj je zaposleno četrdesetak ljudi, troškove za kiriju u ovoj godini u odnosu na prošlu povećala za 50.000 maraka, Agencija za promociju stranih investicija za podstanarstvo ove godine plaća 47.000 maraka više nego lani, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice 45.000 maraka.
Direkcija za evropske integracije i Konkurencijski savjet BiH izdvajaju po 30.000 maraka više ove nego prošle godine, dok Kancelarija za veterinarstvo ove godine troši 24.000 maraka za kiriju više nego lani. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika prema planu izdvojiće 22.000 maraka više ove nego prošle godine, Agencija za statistiku 36.000, Institut za standardizaciju 27.000 maraka.
Druge mnogobrojne agencije kojih u BiH ima oko dvadesetak uglavnom će ovogodišnju kiriju plaćati za ukupno tridesetak hiljada maraka više nego prošle godine.
– Nejasno je kako se u vrijeme kada cijene zakupnina padaju u zajedničkim institucijama izdvajaju daleko veća sredstva nego godinu ranije. Nejasno je i kako se desilo da je i pored činjenice da je Savjet ministara BiH uselio u vlastite prostore zakupnina u ovoj godini veća nego prošle godine – istakla je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić.
Najviše novca za zakup u ovoj godini trebalo bi da potroše Ministarstvo odbrane 8.966.000 maraka, Ministarstvo inostranih poslova 5.198.000 maraka i Agencija za identifikaciona dokumenta 2.245.000 maraka.
Agencija za obrazovanje
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje u kojoj nema ni dvadesetak zaposlenih, ove godine za kiriju planira da potroši 136.000 maraka više nego lani. Međutim, 28.000 maraka koje je po planu ova agencija mogla da potroši prošle godine za zakup u prvih šest mjeseci su već bila duplo veća.
Centar za informisanje i priznavanje fakultetskih dokumenata prošle godine je za kiriju mogao da potroši 7.000 maraka, ali je ova cifra višestruko uvećana pa je tako samo direktor (jer je agencija u prvih šest mjeseci imala samo direktora) za kiriju u prvih šest mjeseci potrošio čak više od 20.000 maraka. Nije poznato da li će odobrena sredstva za kiriju u ovoj godini od 89.000 maraka podmiriti potrebe direktora i još desetak službenika koji bi trebalo da budu zaposleni.Glas Srpske