BEOGRAD, Finansijski sektor u Srbiji je u negativnoj fazi, a umjesto da kreditiraju stanovništvo i privredu, banke su se okrenule finansiranju države.
Problem su i kurs dinara, ali i mogućnost da u narednih godinu dana bude ugrožen opstanak desetak banaka čije je učešće na tržištu od 0,5 do jedan odsto – upozorio je juče Zoran Jeremić, profesor na Univerzitetu „Singidunum“, prilikom predstavljanja edicije „Ko je ko u srpskim finansijama“, u izdanju „Ekonomist grupe“.
Jeremić je rekao da će privreda prije izaći iz krize nego banke.
– Finansijski sektor samo sa odloženim djejstvom dijeli sudbinu privrede, a odgovor za izlazak iz krize je okretanje proizvodnji i izvozu i smanjenje javne potrošnje. Dobro je što je to prihvaćeno, ali ne vidi se promjena u potezima izvršne vlasti – kaže on.
Privrednici nisu promijenili poslovnu politiku, naglašava Jeremić, jer i dalje računaju na uvoz i lobiraju da kurs dinara ostane na sadašnjem nivou. Oni koji najavljuju investicije, planiraju tržne centre i šoping molove.
– Potreban je ozbiljan program u kojem će se vidjeti promjena poslovne filozofije i države i privrednika i to je indirektno vezano za finansijski sektor koji počiva na privredi – rekao je Jeremić.
U Srbiji je visok i devizni rizik, a potencijalna opasnost od lomova na tržištu je neizvjesnost da li se krediti mogu vratiti.
Inače, cijeli finansijski sektor Srbije u odnosu na period prije krize karakteriše smanjenje broja zaposlenih, gase se brokerske kuće i investicioni fondovi, a u sektoru osiguranja došlo je do blagog smanjenja vrijednosti imovine, kapitala i naplativnosti premija, a rizici rastu.
– Lizing je nakon visokog rasta doživio dramatičan pad aktivnosti uz izražene probleme u realizaciji naplate. Mnogi portfolio investitori su se povukli, pa su cijene akcija kompanija sa dobrim fundamentima i tržišnom perspektivom, značajno ispod knjigovodstvene vrijednosti – ukazao je profesor Jeremić.
Kada je riječ o regionu, uprkos ekonomskoj krizi i slabljenju privrednih aktivnosti, bankarski sektor uspio je da zadrži rast ukupne aktive, a banke su uglavnom uspjele da nastave sa profitabilnim poslovanjem.
Slovenija, jedina članica EU u regionu, na prvom je mjestu po veličini aktive bankarskog sektora. U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine više od 82 odsto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost nego mali igrači. Srpski bankarski sistem se nalazi na trećem mjestu u regionu, sa dva puta manjom aktivom nego u Hrvatskoj ili Sloveniji – rekao je Aleksandar Knežević, viši rukovodilac u „Dilojtu“.
Prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju na peto mjesto, a razlog je relativno slabije ekonomska razvijenost privrednog sistema pa sve do držanja ušteđevine izvan bankarskih tokova u slamarici. Poput bankarskog sektora i kod osiguravajućih kuća najrazvijenije je slovenačko tržište. U Srbiji posluju čak 22 osiguravajuća društva. Kao i prošle godine, najveće osiguravajuće društvo u Srbiji je „Dunav“, iza kojeg na listi slijede DDOR Novi Sad i „Delta Đenerali osiguranje“.Blic
Komentariši