Majica od bambusa, hlače od koprive

BREMEN, Iako su trenutno ljetnja sniženja, cijena odjeće od organskih materijala – kao što su kopriva ili bambus – nije mala.
Na rasprodaji je, tako, cijena eko-džempera spuštena sa 80 evra na 65. Uprkos tome, ima onih koji kupuju samo “zelenu” garderobu.

Proizvođač garderobe od prirodnih materijala “Hes-Natur” počeo je proizvodnju dječije garderobe bez hemikalija prije 30 godina. Od tada, kompanija je u stalnom rastu. Sada imaju široku ponudu, počev od vunenih potkošulja do dizajnerske kolekcije, prenosi Dojče vele.

Verena Kunert iz Hes-Natur Tekstila kaže da su ljudi nekada nosili ekološku odjeću kao izraz svog stava.

“Ona je možda imala specifičan miris, ali je bila laka za održavanje. Danas možete da prodate odjevni predmet od prirodnih materijala samo ako izgleda dobro, ako je visokog kvaliteta i ako je moderan”.

Materijali poput konoplje ili lana danas su podjednako udobni i privlačni kao što su pamuk ili svila. Ali ima i novih materijala, kao što je, recimo, bambus.

“Veoma egzotično, veoma mekano, u pitanju je prirodno vlakno – idealno za ljeto. Prijatno je na dodir i vrlo neobično jer je teško doći do ekološki uzgajanog bambusa”, kaže Kunertova.

Istraživači u Institutu za vlakna na Bremenskom univerzitetu vjeruju da će doći do porasta potražnje za prirodnim materijalima. Oni trenutno istražuju različite vrste kopriva, koja se lako gaji u Evropi i za koju vjeruju da ima sjajnu perspektivu, jer mogu da se naprave pantalone, jakne i majice.

Naučnici pokušavaju da dobiju vlakana koprive koja su finija i jača. To je spor i detaljan proces. Oni ipak veruju da će sintetika, napravljena od petrohemikalija, uskoro postati dio prošlosti.

“Ako pogledate cijenu sirove nafte, vidjećete da će ona nastaviti da raste. To znači da će prirodni materijali postati vrlo traženi”, kažu u institutu.

Dakle, budućnost izgleda ružičasto za proizvođače ekološke garderobe. Porast cijena sintetike znači da će sve više kupaca razmišljati o kupovini odjeće napravljene od biljnih ili životinjskih vlakana. A ona danas više ne grebe niti golica.