ZAGREB, Na sastanak premijerke Hrvatske Jadranke Kosor sa slovenačkim kolegom Borutom Pahorom reagovali su slovenački stručnjači i političari.
Smjer za rješavanje pitanja hrvatskih štediša Ljubljanske banke koji su naznačili premijeri Hrvatske i Slovenije perspektivan je, no u njega bi trebalo uključiti sve sljednice bivše države, reagovali su slovenački stručnjaci i političari na bohinjski sastanak.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenački premijer Borut Pahor u subotu su dogovorili da će se pitanje hrvatskih štediša riješiće u iduća tri mjeseca i ocijenili da će bohinjski susret za pitanje Ljubljanske banke biti prekretnica kao što je njihov lanjski sastanak u Trakošćanu deblokirao granični spor dviju zemalja.
‘Rješenje otvorenih pitanja u evropskom duhu saradnje je pravi smjer. Bohinj je novi poticaj za lidere i države u regiji te stimulans za veću privrednu saradnju Slovenije i Hrvatske’, ocijenili su o susretu u Bohinju Socijalni demokrati koje vodi Borut Pahor. Kosor i Pahor nisu u Bohinju iznijeli pojedinosti budućeg rješenja na kojemu će diplomati i stručnjaci raditi naredna tri mjeseca.
Slovenački mediji na temelju izjava ocjenjuju da se vjerojatno misli na novi krug razgovora o nasljeđu i preuzimanju dugova, odnosno obveza iz stare devizne štednje, i to u okviru Banke za međunarodna poravnanja u Baselu.
Slovenački predstavnik za sukcesijska pitanja Rudi Gabrovec, rekao je za Slovensku agenciju STA da sa detaljima dogovora iz Bohinja još nije upoznat, ali da će vjerojatno biti riječ o novom krugu pregovora pod okriljem banke u Baselu, nakon što prvi takav pokušaj iz 2002. godine nije uspio.
Ali, Gabrovec tvrdi da bi u pregovore trebalo uključiti sve pravne nasljednice SFRJ, a ne samo Sloveniju I Hrvatsku.
‘Ne radi se o bilateralnom nego multilateralnom pitanju, a rješenje mora biti takvo da se s njim usklade sve zemlje nasljednice’, rekao je Gabrovec i zaključio ‘Zato u pregovore moraju biti uključeni svi ili nitko’. Slično misli i bivši guverner slovenačke centralne banke France Arhar.
‘Ako je u Bohinju dogovoreno da se ide pred banku u Basel, onda je to pravi put, no ondje bi trebalo postići rješenje za sve devizne depozite u bivšoj državi, a ne samo za depozite u Ljubljanskoj banci. To nije pitanje koje se tiče samo Hrvatske i Slovenije’, drži Arhar.
Slovenija je već isplatila sve devizne štediše iz vremena bivše Jugoslavije koji su imali štednju u slovenskim ili drugim bankama koje su poslovale na njezinu teritoriju, dok druge slijednice to nisu učinile, rekao je Arhar.
Problem je u tome da su Hrvatska i BiH 2002., u Baselu odbile kompromisni prijedlog jednog švajcarskog bankara da se u rješavanje pitanja štediša uključi i takav ‘teritorijalni’ princip preuzimanja obveza prema starim deviznim štedišama, potvrdio je Arhar.
Prema podacima koje je iznio guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci bez kamata iznosi 420 miliona evra. Hrvatska je u svoj javni dug preuzela 260 miliona evra, a 160 miliona evra preostali je dug LB-a bez kamata za oko 130 000 hrvatskih štediša. Hina
Komentariši