Nema optužnica zbog loših revizorskih izvještaja

BANJALUKA, Tužilaštvo BiH još nije podiglo nijednu optužnicu protiv odgovornih za nesavjesno poslovanje u institucijama BiH koje su posljednjih godina imale revizorske izvještaje sa rezervom i milione maraka trošile na telefoniranje, putovanja, reprezentacije, a javne nabavke nisu obavljale prema zakonu.
 
Institucijama koje su kršile zakon i pojedincima u njima koji su zloupotrebljavali položaj trebalo bi da se pozabavi Tužilaštvo BiH, ali oni tvrde da nemaju kadra da ispituju poslovanje institucija po revizorskim izvještajima iz proteklih godina.
Ministarstvo spoljnih poslova BiH četiri godine zaredom ima mišljenje sa rezervom revizora.
– Ministar Sven Alkalaj je smanjio troškove diplomatsko-konzularnih predstavništvima BiH u svijetu za 20 odsto da bi sebi mogao da poveća buyet – rekla je predsjedavajući Komisije za finansije i buyet Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić.
Dodala je da je simptomatično to da je do sada samo BHRT dobio negativan revizorski izvještaj, a da su ostali uglavnom bili sa rezervom.
– Smatram da je većina izvještaja sa rezervom trebalo da bude negativna, ali kao da se revizori plaše da daju takvu ocjenu – rekla je Majkićeva.
Majkićeva tvrdi da je stanje najgore u Ministarstvu odbrane BiH. Njihov godišnji buyet iznosi približno 370 miliona, odnosno, imaju na raspolaganju više od milion maraka dnevno.
Član Komisije za finansije i buyet u Domu naroda Parlamenta BiH Drago Ljubičić rekao je da izvještaji koji su dobili mišljenje sa rezervom od Kancelarije za reviziju institucija BiH po zakonu podliježu provjeri Tužilaštva BiH, i da ih Parlament BiH ne pošalje na razmatranje.
– Insistirali smo na tome da se svi izvještaji, posebno kada se radi o institucijama koje su iz godine u godinu loše poslovale, posebno šalju Tužilaštvu BiH, ali ova institucija ni po jednom revizorskom izvještaju nije podigla optužnicu – rekao je Ljubičić.
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić rekao je da je Tužilaštvo od SIPA zatražilo da provjeri poslovanje desetak institucija i da su ti predmeti još u radu. Ali, optužnica još nema.
– Nemamo ništa protiv što oni nama dostavljaju revizorske izvještaje, ali još ranije smo ukazivali na to da su revizorski izvještaji sa rezervom najprije materijal za policijsku obradu, da se provjeri eventualno postojanje krivičnih ili prekršajnih djela i onda oni to treba da dostave nama – rekao je Grubešić.
On je dodao da kada bi Tužilaštvo BiH imalo ljude koji bi mogli da ispituju sve revizorske izvještaje koje dobiju, zvali bi se “policija” a ne “tužilaštvo”.
– Mi imamo neke kapacitete, ali vrlo male za neki operativno-terenski rad i naši istražioci su u Odjeljenju za ratne zločine – rekao je Grubešić.
Izvještaj za rezervom za prošlu godinu dobili su, između ostalih, Institut za nestala lica BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo inostranih poslova BiH, koji su među institucijama koje su najlošije poslovale.
Mjere
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i buyet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Lazar Prodanović rekao je da se najprije moraju sankcionisati lica odgovorna za loše poslovanje institucija BiH.
– Naša inicijativa je bila da se nepoštovanje preporuka revizije utvrdi kao teži prekršaj odgovornosti u sklopu radnih obaveza tako da bi se u tom smislu mogla sankcionisati odgovorna lica – rekao je Prodanović.

Pročitaj više:  Saglasnost za Plan utroška sredstava Ministarstvu zdravlja Srpske

BANJALUKA, Tužilaštvo BiH još nije podiglo nijednu optužnicu protiv odgovornih za nesavjesno poslovanje u institucijama BiH koje su posljednjih godina imale revizorske izvještaje sa rezervom i milione maraka trošile na telefoniranje, putovanja, reprezentacije, a javne nabavke nisu obavljale prema zakonu.
 
Institucijama koje su kršile zakon i pojedincima u njima koji su zloupotrebljavali položaj trebalo bi da se pozabavi Tužilaštvo BiH, ali oni tvrde da nemaju kadra da ispituju poslovanje institucija po revizorskim izvještajima iz proteklih godina.
Ministarstvo spoljnih poslova BiH četiri godine zaredom ima mišljenje sa rezervom revizora.
– Ministar Sven Alkalaj je smanjio troškove diplomatsko-konzularnih predstavništvima BiH u svijetu za 20 odsto da bi sebi mogao da poveća buyet – rekla je predsjedavajući Komisije za finansije i buyet Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić.
Dodala je da je simptomatično to da je do sada samo BHRT dobio negativan revizorski izvještaj, a da su ostali uglavnom bili sa rezervom.
– Smatram da je većina izvještaja sa rezervom trebalo da bude negativna, ali kao da se revizori plaše da daju takvu ocjenu – rekla je Majkićeva.
Majkićeva tvrdi da je stanje najgore u Ministarstvu odbrane BiH. Njihov godišnji buyet iznosi približno 370 miliona, odnosno, imaju na raspolaganju više od milion maraka dnevno.
Član Komisije za finansije i buyet u Domu naroda Parlamenta BiH Drago Ljubičić rekao je da izvještaji koji su dobili mišljenje sa rezervom od Kancelarije za reviziju institucija BiH po zakonu podliježu provjeri Tužilaštva BiH, i da ih Parlament BiH ne pošalje na razmatranje.
– Insistirali smo na tome da se svi izvještaji, posebno kada se radi o institucijama koje su iz godine u godinu loše poslovale, posebno šalju Tužilaštvu BiH, ali ova institucija ni po jednom revizorskom izvještaju nije podigla optužnicu – rekao je Ljubičić.
Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić rekao je da je Tužilaštvo od SIPA zatražilo da provjeri poslovanje desetak institucija i da su ti predmeti još u radu. Ali, optužnica još nema.
– Nemamo ništa protiv što oni nama dostavljaju revizorske izvještaje, ali još ranije smo ukazivali na to da su revizorski izvještaji sa rezervom najprije materijal za policijsku obradu, da se provjeri eventualno postojanje krivičnih ili prekršajnih djela i onda oni to treba da dostave nama – rekao je Grubešić.
On je dodao da kada bi Tužilaštvo BiH imalo ljude koji bi mogli da ispituju sve revizorske izvještaje koje dobiju, zvali bi se “policija” a ne “tužilaštvo”.
– Mi imamo neke kapacitete, ali vrlo male za neki operativno-terenski rad i naši istražioci su u Odjeljenju za ratne zločine – rekao je Grubešić.
Izvještaj za rezervom za prošlu godinu dobili su, između ostalih, Institut za nestala lica BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo inostranih poslova BiH, koji su među institucijama koje su najlošije poslovale.
Mjere
Prvi zamjenik predsjedavajućeg Komisije za finansije i buyet Predstavničkog doma Parlamenta BiH Lazar Prodanović rekao je da se najprije moraju sankcionisati lica odgovorna za loše poslovanje institucija BiH.
– Naša inicijativa je bila da se nepoštovanje preporuka revizije utvrdi kao teži prekršaj odgovornosti u sklopu radnih obaveza tako da bi se u tom smislu mogla sankcionisati odgovorna lica – rekao je Prodanović. Glas Srpske

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

More posts