BANJALUKA, Mjesečni troškovi samofinansirajućih studenata državnih fakulteta u BiH, koji stanuju u univerzitetskim centrima, u koje su uračunati isključivo troškovi studija, stanarine, hrane, prevoza, knjiga i odjeće, iznose oko 600 KM.
Iako u pomenute troškove nisu uračunate povratne karte, koje studenti koji stanuju u univerzitetskim centrima, plaćaju odlazeći kući, niti troškovi rekreativnih aktivnosti, pozorišnih i kino karata, za studentski život je mjesečno ipak potrebno izdvojiti skoro 80 odsto prosječne plate u BiH, koja je u julu ove godine iznosila 804 KM ili blizu 90 odsto prosječne plate u RS, koja je prema posljednjim istraživanjima iznosila 786 KM.
Imajući u vidu da za dvosobne stanove stanarina bez režija u Banjaluci i Sarajevu košta od 400 do 500 KM, u najtežem položaju su upravo studenti koji su prinuđeni da stanuju privatno, jer su smještajni kapaciteti u domovima ograničeni.
Stanarina i hrana: Uz troškove stanarine, studenti, kojima od 11. oktobra počinje nova studentska godina, kažu da im je najskuplja hrana, za koju mjesečno izdvajaju oko 200 KM, a da je uz te troškove cijena studija na državnim fakultetima i knjiga, koje kupuju ili kopiraju, simbolična.
Prema riječima jednog od studenata, Bojana T. iz Bijeljine, koji u Banjaluci iznajmljuje stan, najveći troškovi studentima su plaćanje stanarine i hrane.
Bojan, koji je student treće godine Odsjeka za istoriju Filozofskog fakulteta u Banjaluci, kaže da njegovi mjesečni troškovi iznose blizu 600 KM.
“Samo za stanarinu, hranu i Internet, koji nam je neophodan, mjesečno izdavajam blizu 400 KM. Kada tome još dodate troškove uplate godine studija, s obzirom na to da sam na samofinansiranju, na knjige, autobusku kartu i odjeću ukupno potrošim oko 600 KM”, priča Bojan.
Koliko je teško sastaviti kraj s krajem pokazuje i to što se Bojan odlučio da iznajmi dvosoban stan sa trojicom svojih kolega, što je, kako kaže, jedini način da sa novcem kojim raspolaže stanuje u Banjaluci.
“Nas četvorica stanujemo u dvosobnom stanu, koji je daleko od uslovnog, ali i takav stan bez režija košta 450 KM. Sa troškovima struje i drugih komunalija stanarinu svako od nas plaća po 150 KM”, kaže Bojan.
Pored toga, kako dodaje, hraneći se prilično skromno, mjesečno na hranu troši oko 200 KM, a za knjige, koje uglavnom kopira, u prosjeku svakog mjeseca izdvaja oko 30 KM.
“Kopija jedne knjige košta oko osam maraka, a neke ispite je potrebno spremati iz tri knjige”, kaže Bojan, koji, kako kaže, dva puta mjesečno odlazi kući, te mu je samo za povratne karte mjesečno potrebno 30 KM.
On dodaje da je, kao i mnoge njegove kolege sa fakulteta, bio prinuđen da se zaposli kako bi mogao da finansira troškove studija, koji su postali sve veći teret za njegove roditelje.
“Zbog posla trpe studiji, jer to oduzima mnogo vremena. Jako je malo onih koji uspijevaju da uporedo rade i uspješno pohađaju studije, ali kada imate tolike izdatke, jednostavno ste prinuđeni da zarađujete novac”, kaže Bojan, dodajući da je usljed stalnih poskupljenja studentima sve teže sastaviti kraj s krajem.
Realni troškovi oko 900 KM: Na isto ukazuju i u Udruženju potrošača Republike Srpske, gdje dodaju da je mjesečna potrošnja od 600 KM za studenta koji privatno stanuje, s obzirom na stalni rast cijena, prilično skromna.
Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, naglašava da bi za normalnu egzistenciju optimalna potrošnja jednog studenta iznozila oko 900 KM mjesečno.
“Potrošnja od 600 KM je sigurno minimalna cifra sa kojom jedan student može da preživi i isfinansira svoje osnovne studentske troškove, ali i to je ogroman izdatak za porodicu koja mora da školuje dijete, uzimajući u obzir da je 786 KM prosječna plata u RS. Sa tih 600 KM studenti jedino mogu da pokriju troškove stanarine i hrane i to uz zaista racionalnu potrošnju, te im vrlo malo ostaje za neke druge potrebe”, naglašava Petrović.
Dodaje da kada se već pomenutim troškovima dodaju troškovi za literaturu, koja je prilično skupa, pogotovo za fakultete kao što je medicinski, te troškovi prevoza, ukoliko student stanuje dalje od fakulteta, realna potrošnja bi se kretala oko 900 KM.
“Studenti zaista moraju dobro da stegnu kaiš da bi sa 650 KM mogli da sastave jedan mjesec. Naravno, ima i onih koji sebi mogu da priušte normalan studentski život, te ne moraju toliko da vode računa o potrošnji, ali sigurno je oko 80 odsto onih koji žive kao podstanari i sigurno je da moraju da mnogo vode računa kako bi sastavili kraj s krajem”, naglašava Petrović.
Dodaje da je mali broj porodica koji mogu priuštiti svojoj djeci studije ukoliko ne žive u univerzitetskom gradu.
“Zbog toga, kako bi platili stan, udružuje se po troje i više studenata, kako bi ti troškovi stanovanja bili manji. Naravno, u takvim uslovima gube na kontinuitetu učenja”, ističe Petrović.
Velikim problemom u BiH Petrović smatra i izuzetno velik raspon cijena kada su u pitanju pomenuti studenti na državnim fakultetima i oni studenti privatnih fakulteta, gdje godina studija košta od 2.000 do 3.000 KM, pa i mnogo više.
“Nemoguće je ne primijetiti kolika je razlika u tim troškovima. Dakle, očigledno je da ima i onih koji su u mogućnosti da sebi priušte zaista skupo školovanje”, ističe Petrović, dodajući da, sa druge strane, kada su u pitanju studenti državnih fakulteta, jedini privilegovani su korisnici studentskog doma.
U nešto povoljnijem položaju su i studenti korisnici opštinskih stipendija, koje iznose 130 KM mjesečno, a za koje mogu da konkurišu samo studenti čiji prosjek ocjena prelazi devet.
Studentski dom spas za mnoge: Da su korisnici studentskog doma zaista privilegovani, pokazuje razlika u najvećim troškovima ove kategorije, koji se odnose na troškove stanarine i hrane.
Naime, kako navode u Studentskom domu u Banjaluci, ova ustanova raspolaže sa 1.100 kreveta, koji student mjesečno plaća 15 KM u dvokrevetnoj sobi, a 10 KM u trokrevetnoj.
Cijena hrane u menzi je takođe simbolična, te doručak košta 0,50 KM, ručak 1,20 KM, a večera košta svega 0,80 KM. Osim toga i mjesečni troškovi korištenja Interneta u internet klubu, koji se nalazi pri Studentskom domu, za studente iznose šest KM.
Međutim, imajući u vidu da je na državnim fakultetima Univerziteta u Banjaluci u 2009/2010. studentskoj godini na svim godinama studija upisano 17.000 studenata, a da u Studentskom domu može biti smješteno svega 1.100 studenata, jasno je da je daleko veći broj onih studenata koji moraju da za studije izdvoje prilično mnogo novca.
Danica Kojić, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci, ističe da su uslovi u kojima danas žive studenti zaista loši, te da su zbog toga mnogi od njih prinuđeni da tokom studija rade.
“Da je situacija teška, znam po sebi, jer sam i sama za vrijeme studija morala da radim. Snalazila sam se koliko sam mogla, iako su me roditelji pokušavali izdržavati, te sam bila i korisnik stipendije, ali ni to nije bilo dovoljno da bi se podmirili svi potrebni troškovi”, priča Kojićeva.
Dodaje da takvu situaciju dodatno otežavaju veoma male prilike za zapošljavanje studenata.
“Predavanja traju po cijeli dan, a osim toga i mogućnost zaposlenja je jako loša. U inostranstvu, na primjer, studenti i pored studija mogu da rade, jer je tako uređen sistem studija, te studenti ujutru odlaze na predavanja, a popodne mogu da se bave nekim poslom kako bi sticali praksu i zarađivali novac. Kod nas je ta situacija jako loša”, dodaje Kojićeva.
Ona naglašava da je zapanjena činjenicom da student koji privatno stanuje u Banjaluci ili nekom drugom univerzitetskom gradu u BiH treba da izdvoji oko 600 KM da bi mogao da podmiri sve svoje troškove.
“Uzimajući u obzir visinu današnjih plata, postavlja se pitanje kako roditelji uopšte mogu da izdržavaju djecu koja studiraju, pogotovo ako ih ima više. Dakle, nešto bi moralo da se mijenja u našem društvu, u smislu da se studentima pruže veće mogućnosti da pored studija mogu da rade ili da im budu obezbijeđene neke druge povoljnosti”, smatra Kojićeva.
Brojke
• 17.000 studenata na državnim fakultetima u Banjaluci
• 1.100 kreveta broji Studentski dom
• 130 KM opštinska stipendija
• 600 KM potrebno samofinansirajućim studentima za osnovne troškove
Nezavisne novine
Ova Politika privatnosti definiše politike kontrolora podataka: portal Capital.ba, Jovana Dučića 52, Banja Luka 78 000, Republika Srpska, BiH u daljem tekstu portal Capital o prikupljanju, korišćenju i otkrivanju vaših podataka koje prikupljamo kada koristite našu web stranicu www.capital.ba Kontakt osoba zadužena za rukovođenje i nadzor prikupljanja i obrade ličnih podataka: info@capital.ba
Pristupanjem ili korišćenjem naše internet stranice, pristajete na prikupljanje, korišćenje i otkrivanje vaših informacija, odnosno ličnih podataka, u skladu sa ovom Politikom privatnosti.
Više pročitajte na našoj stranici Politika privatnosti.
Komentariši