Loš rod povrća natjerao prerađivače na uvoz

BANJALUKA, BIJELJINA – Banjalučka “Vitaminka” i bijeljinska “Sava”, dva najveća prerađivača povrća u RS, zbog lošeg ovogodišnjeg roda većinu repromaterijala morale su da uvezu, rečeno nam je u ovim firmama.
“Vremenske nepogode su, pored velikog pada prinosa povrća i voća, prouzrokovale i njihovo veliko kašnjenje, nakon čega je uslijedio skok njihovih cijena”, kaže Žarko Mikić, direktor banjalučke “Vitaminke”, dodajući da je taj skok iznosio između 20 i 50 odsto.
Mikić je objasnio da uprkos nedaćama s ovogodišnjim otkupom roda, “Vitaminka” trenutnim tempom prerade bilježi rast proizvodnje za oko četiri odsto, s tim da će ga do kraja godine teško održati.
“Do sada smo uspjeli da preradimo oko 15.000 tona voća i povrća”, kaže Mikić, dodajući da je ovogodišnji plan bio prerada oko 18.000 tona.
Prema njegovim riječima, to će nakon teškog jesenjeg perioda u naredna dva mjeseca biti teško ostvareno.
Ipak, on ističe da uprkos teškoj situaciji “Vitaminka” nije podizala cijene proizvoda.
Dragomir Ljubojević, tehnički direktor bijeljinske “Save”, koja je prije nešto manje od četiri mjeseca ponovo pokrenula proizvodnju u svojim pogonima, rekao je da je rod voća i povrća na području Semberije ove godine desetkovan.
“Mi se još nadamo da ćemo ostvariti ovogodišnji plan od 4.500 tona prerađenog voća i povrća”, kaže Ljubojević, napominjući da su zbog malih prinosa u Semberiji, koja je bazično otkupno područje “Save”, morali da se orijentišu na uvoz.
Uprkos tome, on navodi da su neke kulture poput paradajza ove godine veoma loše uspjele i u Srbiji i Makedoniji, tako da do njih uopšte nije bilo moguće doći u potrebnim količinama.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, potvrdio je da je zbog velikog broja hladnih dana i obilne kiše ove godine uzgojeno oko 70 odsto manje domaćeg povrća u odnosu na prethodnu godinu, te da su najveći gubici zabilježeni na najosjetljivijim povrtnim kulturama kao što su paradajz, krastavac i paprika.
“Vlasti RS prepoznale su probleme proizvodnje povrća na otvorenom i od ove godine oni poljoprivrednici koji se odluče da grade staklenike i plastenike od države će dobiti 40 odsto povrata od svoje ukupne investicije u ove projekte”, rekao je Usorac.
On je objasnio da poljoprivrednici koji se bave proizvodnjom povrća zbog vremenskih uslova moraju ozbiljno da razmotre prelazak na stakleničku i plasteničku proizvodnju. Nezavisne novine