ZAGREB, Osim ratnih strahota, Hrvatska i Srbija doživjele su ogromne gubitke u privredi. Kao po istom napisanom scenariju tokom samoga rata u obje zemlje preko noći su nestajala nekada uspješna preduzeća, a stotine hiljada ljudi je ostalo bez svojih poslova.
Dolazak srpskog predsjednika Borisa Tadića u Vukovar gdje se zajedno sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem poklonio hrvatskim žrtvama na Ovčari kao i žrtvama srpske nacionalnosti u Paulin dvoru, iskoristili smo da se ponovo zapitamo o privrednoj saradnji ovih dvije zemlje.
Zapravo, bolje se izraziti, o saradnji hrvatskih firmi sa srpskim tržištem, jer se preduzeća iz Srbije jako teško odlučuju za prodor na hrvatsko tržište.
Tako, prema podacima iz Privredne komore Srbije i Hrvatske privredne komore, u Srbiji posluje preko 200 hrvatskih firmi među kojima su na primjer Podravka, Agrokor grupa, NEKSE Grupa, Kroacija osiguranje, Vindija, Magma, Lura, Kraš, Atlantic grupa, M -profil, Dukat, Gavrilović, Biljemerkant, DIV, Konstruktor inženjering, INA, FIMA Grupa, Pastor grupa, TDR.
S druge strane, tek je desetak srpskih firmi koje svoja predstavništva imaju u Hrvatskoj i koji se na tom tržištu bore za svoju što bolju poziciju.
Najzvučnija imena srpskih firmi u Hrvatskoj su: Galeb Group, A & S Union, ARMA-ADRIA, Metalac-Promometal, Komtrejd, Saol, „Prince aviation“ te Frigoterm.
„Osnovni razlozi što srpske kompanije ne ulaze u Hrvatsku su još uvek prisutna negativna percepcija proizvoda iz Srbije na tržištu Hrvatske, nekoliko do sada neuspješnih pokušaja privatizacije hrvatskih firmi od strane srpskih preduzeća, ali i neotklanjanje necarinskih barijera“, kažu u Privrednoj komori Srbije.
S druge strane, predsjednik Hrvatske privredne komore (HGK) Nadan Vidošević kaže da opravdanih razloga za mali broj srpskih firmi na području Hrvatske ne vidi, ali ipak ističe nekoliko stvari koji očito stvaraju probleme preduzetnicima iz susjedne zemlje.
„Činjenica je da je u Hrvatskoj proces privatizacije bio u vrijeme kada se Srbija suočavala sa svojim unutrašnjim problemima na političkom i privrednom planu tako da u to vrijeme i nije bilo realnih mogućnosti za određena ulaganja. Takođe, percepcija javnosti i plasiranje u medijima slike kako u Hrvatskoj srpski kapital nije dobrodošao ne pomaže privlačenju ulagača“, upozorava Vidošević.
Prvi čovjek HGK-a kaže da uprkos svemu postoje uspješni primjeri ulaganja na obje strane, no još je uvek mnogo manji broj realizovanih ulaganja iz Srbije u Hrvatsku nego obrnuto.
„Upravo zbog toga je unazad nekoliko godina Hrvatska privredna komora i sama organizovala i učestvovala u brojnim skupovima putem kojih se nastojalo prikazati srpskoj javnosti da je ulaganje iz Srbije u Hrvatsku i očekivano i dobrodošlo“, podsjeća Vidošević.
Iz Privredne komore Srbije kažu da srpski preduzetnici žele na hrvatsko tržište, ali da se za taj jedan korak treba posložiti nekoliko bitnih stvari.
„Prvo, mora se osigurati prohodnost za srpski kapital u Hrvatskoj i tu se nadamo i očekujemo punu podršku hrvatskih državnih struktura. A onda aktivnosti treba usmjeriti na ofanzivniji marketing srpske privrede, organizaciju susreta privrednih delegacija, povećanje aktivnosti regionalnih komora, učešće na sajmovima, zajednički nastup na trećim tržištima gdje smo nekada bili lideri (građevinarstvo, energetika) i zajednički projekti. Sve su to stvari koje se trebaju uraditi kako bi saradnja, ali i dolazak naših firmi u Hrvatsku bio lakši“, poručuju iz Privredne komore Srbije.
Komentariši