SARAJEVO, Nova radna mjesta u BiH moguće je obezbijediti, između ostalog, putem ulaganja u istraživanje i razvoj, rekla je danas u Sarajevu ekonomski analitičar Svetlana Cenić.
“Novo radno mjesto su nove ideje, proizvodi i usluge koje se pružaju na tržištu i to može da apsorbuje veliki broj nezaposlenih. Naprimjer, u Evropi se za istraživanje i razvoj ulaže minimum 1,9 odsto bruto domaćeg proizvoda, a u BiH se to ulaganje ne evidentira ni statistički”, istakla je Cenićeva učestvujući na konferenciji “Socijalna tržišna ekonomija – šansa za BiH”.
Prema njenim riječima, ekonomski rast i smanjenje nezaposlenosti u BiH moguće je i smanjenjem administracije, ali je toj istoj administraciji potrebno obezbijediti radna mjesta u privredi, odnosno nekim drugim sektorima.
Govoreći o socijalnoj tržišnoj ekonomiji, Cenićeva je navela da Njemačka prednjači u tom konceptu, te da je problem BiH što je ona prvo prepisivala recepte koji imaju veoma malu ili nikakvu socijalnu dimenziju, a što bi trebalo promijeniti sada, kada u BiH ima veliki broj nezaposlenih.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Beriz Belkić rekao je da se BiH ne ponaša kao jedinstven ekonomski prostor, jer ima podijeljenost unutar države, a i uloga joj je nejasna.
“Kao osnov socijalne tržišne ekonomije veoma je važno imati državni regulatorni okvir koji stimuliše i daje dovoljno prostora za ovakav koncept ekonomije i sposobnost nacionalnog zakonodavstva da se na globalnom planu harmonizuje i usaglasi sa ostalim zemljama svijeta”, istakao je Belkić.
On je rekao da je krajnji cilj globalno postojanje principa ponašanja u ekonomskom privređivanju, te standarda i jedna vrsta regulatornog okvira, te da se nada da će se današnja tema otvoriti i u parlamentu BiH, jer je ona jako bitna za sve građane BiH.
Prema njegovim riječima, parlament BiH bio je aktivni učesnik izrade Regionalne studije o unapređenju procesa reforme ekonomskog zakonodavstva u zemljama zapadnog Balkana, u kojem su date određene preporuke o tome šta bi država morala regulisati, a šta parlamenti tih zemalja trebaju uraditi na ekonomskom oživljavanju zemalja, te dodao da je trenutno upitanju implementacije tih preporuka.
“Takođe, imamo ozbiljan zastoj u projektu o uskoregionalizaciji zemlje, u koji je uloženo više od 20 miliona evra. Kada smo došli u fazu donošenja zakona o regionalnom ekonomskom razvoju na novou BiH, došlo je do zastoja i nerazumijevanja i neslaganja, kada je riječ o zakonu o malim i srednjim preduzećima”, rekao je Belkić.
Ataše za ekonomska pitanja u Ambasadi Njemačke u BiH Matias Hajnc rekao je da je socijalni sistem u BiH “začuđujući”, jer veliki iznosi socijalnih transfera odlazi licima koja su dobila taj status, a ne onima koji su siromašni i kojima je taj novac stvarno potreban.
Prema njegovim riječima, njemački privrednici smatraju da je proces privatizacije u BiH spor, te da BiH može izvući pouke na lošim primjerima privatizacije u Njemačkoj, a takođe se mogu i razmijeniti iskustva.
Hajnc je istakao da poželi da ekonomija BiH dobije veću ulogu u politici, jer se problemi u preduzećima mogu riješiti preko politike, i tu se mogu razmijeniti iskustva sa Njemačkom.
Direktorica predstavništva Fondacije “Konrad Adenauer” u BiH Sabina Volkner rekla je da današnjom konferencijom BiH želi predstaviti socijalni koncept tržišne ekonomije, koji je brend Njemačke i koji joj je omogućio da se razvije u pozitivnom pravcu nakon Drugog svjetskog rata.
Prema njenim riječima, taj koncept nije samo privredni koncept, već on pokušava povezati elemente privrednog rasta, sa socijalnim aspektom, odnosno sa socijalnim elementima, a mogao bi dati i neke impulse BiH u ovoj teškoj situaciji i tranziciji u kojoj se zemlja nalazi.
“Ovdje se ne radi o paušalnom prenošenju cijelog koncepta ovakvog kakav je na BiH, već smatramo da bi on mogao dati samo neku vrstu poticaja i upravo o tome želimo diskutovati sa političkim predstavnicima i ekspertima danas u na ovoj konferenciji”, pojasnila je Volknerova.
Ona je istakla da je cilj socijalne politike povezati privredni rast sa ciljevima socijalne politike, odnosno sa socijalnim aspektima, kako ne bi nastao veliki razdor između siromašnih i bogatih slojeva stanovništva.
Današnju konferenciju organizovala je Fondacija “Konrad Adenauer” u saradnji sa Fondacijom “Eduardo Frei” iz Holandije i Centrom za regionalne inicijative iz Sarajeva.
Komentariši