BEOGRAD, Gradnja hidroelektrane „Đerdap 3” biće odložena najmanje dvije godine, pošto se Rumunija na sastanku u Bukureštu usprotivila planu koji je Srbija predstavila.
Elektrana snage 2.400 megavata trebalo je da bude izgrađena na srpskoj strani, ali u Rumuniji sumnjaju da bi ona uticala na efikasnost elektrana „Đerdap 1 i 2”.
Da ne bi došlo do spora sa rumunskom stranom, sa kojom srpska elektroprivreda zajedno koristi postojeće elektrane na Dunavu, moraće da bude urađen novi projekat, što će potrajati najmanje dvije godine.
Iako je naša država potpisala memorandum o razumjevanju s njemačkom kompanijom RWE o zajedničkom istraživanju i mogućoj izgradnji reverzibilne elektrane „Đerdap 3” i hidroelektrane na Velikoj Moravi, gradnja elektrane na Dunavu odložena je zbog neslaganja predstavnika Rumunije na Mješovitoj komisiji za „Đerdap” u Bukureštu.
“Rumunska strana je izrazila negodovanje našim nastupom u vezi s izgradnjom RHE ‘Đerdap 3’ jer bi taj objekat, koji za razliku od HE ‘Đerdap 1 i 2’ nije djeljiv i nalazio bi se samo sa srpske strane, sigurno uticao na eksploataciju sistema postojećih elektrana. Malo je poznato da rumunska strana na godišnjem nivou učestvuje u održavanju srpskog priobalja, s obzirom na različitu konfiguraciju terena srpske i rumunske priobalne strane Dunava”, kaže Dragan Stanković, direktor PD HE „Đerdap”.
On objašnjava da je “ugovor o tome zaključen i potpisan između PD HE ‘Đerdap’ i ‘Portal de Fijer’ (rumunski dio Đerdapa) za period od 1995. do 2050. godine. Takva dužina trajanja ugovora govori, prije svega, o ozbiljnosti rada i eksploatacije čitavog sistema za obje strane”. Prema njegovim riječima, zaključenju ovog ugovora prothodilo je desetak godina rada velikog broja stručnjaka kako bi se došlo do dokumenta koji bi riješio načine eksploatacije obiju strana, rumunske i srpske.
“To, praktično, znači da bi u predstojećem periodu, a sa ciljem izgradnje RHE ‘Đerdap 3’, paralelno s revizijom i izradom nove projektne dokumentacije, bilo neophodno s rumunskom stranom pripremiti i dokumenta koja bi potpuno regulisala rad takvog novog objekta. Rumunija, takođe, nagovještava moguću izgradnju slične hidroelektrane s njihove strane”, objašnjava Stanković.
Očigledno je da predstoji veliki posao, ne samo izmjene tehničke dokumentacije uslovljene izmenjenim prilikama već i rješavanje problema eksproprijacije, pribavljanja dozvola, nalaženje investitora, izvođača radova.
“Ali, prije svega, posebno bi trebalo voditi računa da se ne ugrozi poslovno partnerstvo s Rumunijom. Takva 40-godišnja saradnja dvije elektroprivrede predstavlja rijetkost i u svijetu, s tim što su oba objekta na Dunavu, sa pripadajućom infrastrukturom i priobaljem , urađena uz prethodnu saglasnost dviju država. Znači, sigurno je da bi u slučaju donošenja odluke za realizaciju budućeg projekta RHE ‘Đerdap 3’ bio potreban sporazum između Rumunije i Srbije kojim bi bila regulisana eksploatacija kompleksnog sistema na Dunavu”, podsjeća Stanković.
Elektrana vrijedna pet milijardi evra
Buduća RHE “Đerdap 3” bila bi locirana uzvodno od HE “Đerdap 1” i u nju bi noću i kada je opterećenje manje bila prepumpavana voda iz akumulacije “Đerdap 1”. Onda bi se ta voda koristila za proizvodnju stuje kada je opterećenje najveće. Prema procjenama stručnjaka, neograničene količine vode za ispumpavanje i povoljni uslovi gradnje svrstavaju ovu elektranu u najrentabilnije objekte te vrste u Evropi. Sada je, međutim, teško znati i da li bi ostala prva projektovana snaga od 2.400 MW (četiri puta po 600), što bi koštalo pet do šest milijardi evra. Blic
Komentariši