Počeo veliki oporavak Bora

BOR,  Ova godina u Boru ostaće upamćena kao početak velike proizvodne, ali i ekološke obnove. Najprije je odlukom Skupštine Srbije, posljednjeg dana novembra, i zvanično ratifikovan ugovor s Kanadskom razvojnom bankom (EDC) o kreditu od 135 miliona evra za gradnju nove topionice bakra u Boru, a potom je 10. decembra u Boru, na velikom skupu kreditora, investitora i graditelja, dogovorena obnova flotacije u rudniku bakra „Veliki Krivelj” i dinamika korišćenja izuzetno povoljnog kredita Svjetske banke za sanaciju posljedica višedecenijskog ekološkog zagađivanja Bora i okoline.
Na tom skupu borski domaćini susreli su se sa potpredsjednikom srpske vlade Mlađanom Dinkićem i njegovim saradnicima, predstavnicima Svjetske banke, Kanadske razvojne banke i kanadske kompanije „Lavalin”. Potvrđeno je i zvanično, nakon posjete pogonima kombinata, da će Bor u narednoj deceniji u obnovu rudarske mehanizacije i topioničkih postrojenja uložiti 200 miliona evra kanadskog i srpskog kredita, a u ekološku sanaciju i zapošljavanje još 43 miliona dolara kredita Svjetske banke.
Predstavnike Borskog kombinata i njegovog direktora Blagoja Spaskovskog posebno je obradovala posjeta Boru Džejn Armitidž, direktora Svjetske banke za istočnu Evropu. Ona se ovde i neposredno uvjerila da su borski projekti ekološke sanacije dobro sačinjeni i usklađeni sa razvojnim projektima ove kompanije.
Najprije će, još u toku iduće godine, biti završena rekonstrukcija i potpuna automatizacija flotacije rudnika bakra u Velikom Krivelju, u šta će biti uloženo 17 miliona evra. Do kraja 2013, ulogom od 175 miliona evra, biće izgrađene nove topionica bakra i fabrika sumporne kiseline. Za veliki iskorak u proizvodnu i ekološku obnovu Bora važno je i to što su u toku ove godine rudnički kopovi u Boru i Majdanpeku, poslije mnogo godina, dobili dvadesetak najsavremenijih kamiona, bagera, utovarivača i druge mehanizacije, a do kraja iduće godine dobiće još desetak. Sve su to investicije koje će doprinijeti da Borski kombinat već 2014. dostigne godišnju proizvodnju od 75.000 tona bakra, tri puta veću od ovogodišnje i da Borani, istovremeno, žive u neuporedivo boljim ekološkim uslovima.
Najbrže će se, rekao je direktor Spaskovski gostima, prilikom posjete rudniku u Velikom Krivelju, isplatiti ulog u rekonstrukciju i modernizaciju ovdašnje flotacije. Kada poduhvat bude završen, flotacije će povećati preradu rude sa 8,5 na 11 miliona tona godišnje i povećati proizvodnju bakra i zlata za 25 odsto, a ulog u obnovu, najveći od puštanja nove flotacije u rad 1984, isplatiće se za samo nekoliko mjeseci. U obnovljenoj flotaciji znatno će se smanjiti i potrošnja struje.
Dinkić je rekao da će i kredit kanadske banke od 135 miliona evra i kredit Svjetske banke od 43 miliona dolara (u ekološku sanaciju i zapošljavanje) doprinijeti povećanju proizvodnje u kombinatu i posebno ekološkom oporavku Bora. On je rekao da treba iskoristiti sve te uloge i posebno trenutnu izuzetno povoljnu cijenu bakra na svjetskom tržištu (oko 9.000 dolara za tonu) da se u što kraćem roku realizuju svi dobri proizvodni i ekološki projekti. Rekao je da će već ove godine Bor od kanadske banke dobiti 23 miliona evra, iduće godine još sto, a ostatak, do 135 miliona, u toku 2012. godine. Bor će se ubrzo, ulogom Svjetske banke, riješiti i svih svojih jalovišta sa više od 500 miliona tona otpada i izgraditi novi kolektor otpadnih rudničkih voda dužine 4,5 kilometara. Politika