Benzin neće biti skuplji od onog u regionu

BEOGRAD, Uvoz i cijene derivata u Srbiju biće od 1. januara 2011. godine slobodni, a svi oni koji budu htjeli da se bave uvozom kvalitetnih evropskih benzina i evrodizela moraće da imaju skladišta kapaciteta dva puta po 500 kubika, potvrdio je juče u razgovoru za „Politiku” Petar Škundrić, ministar energetike.
Potvrda slobodnog uvoza derivata i ukidanja uredbe o cijenama očekuju se sutra na sjednici vlade, pojasnio je Škundrić, napominjući da je saglasnost na ukidanje Uredbe o zabrani uvoza derivata i formiranju cijena već dobijena od nadležnih ministarstava – finansija, ekonomije i trgovine.
– Očekujemo da od Nove godine cijena derivata u Srbiji bude korigovana za nivo akciza, (odnosno rast inflacije), ali da neće biti više od trenutno propisanih, odnosno da će biti ispod prosjeka cijena u regionu – pojasnio je Škundrić.
Upitan da li će prepuštanje cjenovne politike trgovcima možda dovesti do naglog skoka cijena i dodatno uticati na inflaciju naredne godine, ministar vjeruje da će tržište i konkurencija sami regulisati cijene na pumpama i da će se naftne kompanije, kojih u Srbiji ima više nego bilo gdje u regionu, potruditi da na taj način privuku kupce.
Ukoliko bi i došlo do enormnog skoka cijena ili nekih drugih poremjećaja na tržištu derivata koji bi u većoj mjeri mogli da utiču na rast inflacije država već ima pripremljene mjere da odmah reaguje. Formirana je radna grupa koja treba da prati situaciju na srpskom tržištu derivata poslije njegove liberalizacije. A reper, da li su trgovci preterali s cijenama na pumpama, biće cijena derivata u regionu ili na Mediteranu.
Na konstataciju da je država na ovaj način skinula odgovornost sa sebe u smislu da je ubuduće ne mogu kritikovati za rast inflacije zbog skoka cijene derivata, ministar energetike kaže da to nije tačno, jer vlada može saglasno regulativama da reaguje u slučaju bilo kakvih turbulencija na tržištu.
On je uvjeren da poremećaja kao i šverca goriva neće biti, jer postoji čitav set tehničkih propisa i kada je riječ o kvalitetu, ali i o skladištenju goriva za svakog onog ko hoće da se bavi trgovinom.
– U okolnostima, kada se cijena bude slobodno formirala, za šta se Ministarstvo energetike zalagalo od prvog dana, kompanije će morati da se bore za svakog kupca – kaže on.
Naftna industrija Srbije biće od 1. januara u istoj ravni s ostalim kompanijama na tržištu, s tim što će biti zabranjen uvoz benzina koji će NIS nastaviti da proizvodi, a koji nije „evro pet” kvaliteta, čime je ispoštovan i Međudržavni naftno-gasni sporazum kojim je ovo pitanje posebno regulisano.
Vlada je donijela i više uredbi koje se odnose na uslove uvoza i prometa derivata, odnosno pravilnike o tehničkim uslovima.
– Prvi put je donijet pravilnik o kvalitetu tečnog naftnog gasa kako auto-gasa tako i propan-butana za butan boce. Moraće da bude deklarisan svaki od ovih proizvoda ili mješavina koja se bude uvozila u Srbiju – kaže Škundrić.
Kada je riječ benzinu i evrodizelu, svako ko ih bude uvozio moraće da ima deklaraciju o porjeklu i kvalitetu robe. Iako je bilo mnogo spekulacija o tome kakve će prometnici morati da imaju rezervoare za skladištenje goriva, Škundrić kaže da će ovim poslom i ubuduće moći da se bave svi oni koji imaju licence za rad i skladišne kapaciteti dva puta po 500 kubika, kao što je bio slučaj i do sada.
Kada je u pitanju TNG, oni koji budu tražili licence za rad moraće da imaju rezervoarski prostor od oko 3.000 kubika, a za one koji se već bave trgovinom TNG važe propisi od 1.000 kubika, s tim što im je ostavljeno godinu dana vremena da se prilagode novim propisima, odnosno ili da sagrade ili iznajme rezervoarski prostor.
Škundrić objašnjava da su prilikom donošenja novih propisa analizirana iskustava zemalja u regionu, a da se buduće poslovanje prilagođavalo propisima Energetske zajednice, čiji je Srbija član.
„Belene” se vraćaju za pet godina
Na pitanje da li će Srbija ući u projekat gradnje nuklearke „Belene” s Bugarima, ministar kaže da sve računice pokazuju da bi, bez obzira na to koliki će naš udio biti u nuklearci, uloženo moglo da nam se vrati za pet do sedam godina. Jeftinija noćna struja iz nuklearke mogla bi da se koristi za punjenje vode u reverzibilnim elektranama. Dnevna tarifa proizvodnje struje u nuklearkama je takođe jeftinija od cijene ostalih proizvođača.
Vlada je utvrdila metodologiju po kojoj će biti donijeta definitivna odluka o učešću Srbije u gradnji nuklearke u Bugarskoj na bazi podloga i tehničko-ekonomskih analiza. Tek će te analize pokazati da li će Srbija učestvovati u gradnji ili ne. Politika