BEOGRAD, Stvaranje neke nove ekonomske SFRJ nije pitanje nostalgije, već potrebe izlaska iz krize, zbog novih investicija, ali prije svega boljeg standarda građana.
Bilateralna saradnja, ali prije svega zajednički nastupi na trećim tržištima, prije svega u domenu prehrambene i mašinske industrije, imaju najviše izgleda za uspjeh, tim prije što samo Srbija ima tržište od milijardu ljudi na koje može bescarinski da izvozi svoju robu.
Ivan Jakšić iz Privredne komore Srbije kaže da je “veoma širok spektar tržišta na kome možemo da učestvujemo zajedno. Počnimo samo od onih sa kojima imamo povoljan poreski tretman: Rusija, Turska, zemlje Cefte i EU. Takođe, naši proizvodi su naročito popularni na onim tržištima nesvrstanih gdje smo kao SFRJ uživali veliki ugled”.
“Imamo perspektivu saradnje u poljoprivredi, tj. u prehrambenoj, kao i u recimo metalskoj industriji. Direktna posljedica takve saradnje mogla bi da bude da određene hrvatske firme budu kooperanti srpskim firmama u automobilskoj industriji, a srpske firme da budu kooperanti hrvatskoj brodogradnji. Privreda će takvom saradnjom da pospješi izvoz, porašće BDP, građanima bi trebalo da skoči standard”, dodaje on.
Srbija sa zemljama u regionu je u suficitu u trgovinskoj razmjeni, osim sa Hrvatskom i Slovenijom, ali se i tu situacija mijenja u posljednjem periodu. Naši privrednici sve više sarađuju sa regionom, a naročito je svež posljednji primjer prije par dana, kada je Slobodan Vučićević kupio veliku hrvatsku firmu Magma.
“Pa, prirodno je da Srbija sarađuje sa Hrvatskom ili Slovenijom, a ne sa Australijom. Prostora za saradnju ima i ona će se sve više razvijati. Evo, vidite da je Sloba Vučićević nedavno kupio Magmu, firmu iz Hrvatske koja ima izuzetno razvijenu infrastrukturu. Mogućnosti saradnje su višestruke, naročito u oblasti poljoprivrede , ali i turizma i infrastrukture”, smatra Dmitar Polovina, predstavnik Slovenačke privredne komore u Srbiji.
On kaže da Srbija sa poreskim olakšicama može da izvozi na tržišta koja okupljaju oko milijardu ljudi.
“I bez obzira na to što ta roba mora 51 odsto da bude proizvedena u Srbiji, svakako da tu pogodnost mogu i moraju da iskoriste zemlje bivše SFRJ. Takođe, sljedeće godine je Samit nesvrstanih, zemlje regiona su razvijenije od tih zemalja, tako da svakako tu priliku treba iskoristiti”, zaključuje Polovina.
Zemlje regiona su za Republiku Hrvatsku izuzetno važni privredni partneri. Tradicionalno, Slovenija i Bosna i Hercegovina su među pet najvažnijih hrvatskih partnera dok se Srbija nalazi među prvih deset, kažu u Hrvatskoj privrednoj komori. Do sada se, kako ističu, saradnja sa zemljama regiona temeljila u najvećoj mjeri na bilateralnim odnosima, ali je i bilo zajedničkih nastupa na trećim tržištima.
“Kao primjer možemo navesti povezivanje željeznica Slovenije, Hrvatske i Srbije sa ciljem povećanja konkurentnosti koridora 10. Povezivanje zemalja regiona je neminovno, nužno i poželjno za sve zemlje jer konačno rezultira i povećanjem životnog standarda građana”, zaključuje Danijela Pečevski iz Sektora za međunarodne odnose HGK.
Tržište bivše SFRJ je jedinstveno
“Tržište bivše Jugoslavije trebalo bi da se posmatra kao jedno jer su slični ukusi i navike stanovnika. Firmama je u interesu da se prevaziđe pređašnji ekonomski nacionalizam jer može uspješno da posluje samo na cijelom prostoru bivše Jugoslavije. Komparativne prednosti Srbije su u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a interesantni smo susjedima i zbog uslužnih djelatnosti, kao i, recimo, zbog štampanja, koje je bitno jeftinije kod nas”, kaže Nemanja Popov, direktor Centroproizvoda. Blic
Komentariši