BEOGRAD, Srpski agar je lani ostvario izvoz od 2,3 milijarde dolara, što je za 910 miliona dolara više od uvoza. Subvencije ratarima isplaćene su ranije nego ikada, a usvojen je i niz zakona kojima smo se u ovoj oblasti približili EU. Sa druge strane, međutim, u prodavnicama se mlijeko bez problema moglo naći tek poslije osjetnog poskupljenja, a i cijene mesa, hljeba i drugih životnih namirnica su više puta povećavane. Istovremeno, ime ministra poljoprivrede Saše Dragina, koji govori za naš list, vrlo često je pominjano u kontekstu smanjivanja broja ministarstava, gdje je baš on viđen kao ”rekonstruisan”.
Hoće li rekonstrukcije Vlade zaista biti i strahujete li za svoju poziciju?
DRAGIN: Na to pitanje imam samo jedan odgovor – i ja, i kompletno Ministarstvo, odgovorno shvatamo svoj posao, pa smo pripremili 35 zakona koji su usvojeni, osnovali sve institucije neophodne na putu za EU, u našoj oblasti je ostvaren najveći rast proizvodnje, najveći izvozni suficit, subvencije se isplaćuju ranije nego ikada, uvijek smo na strani seljaka ukoliko je ugrožen njihov interes. Ako neko, ipak, smatra da to nije dovoljno, uvijek sam spreman da se povučem.
Možete li da obuzdate cijene hljeba, mlijeka i drugih osnovnih životnih namirnica?
DRAGIN: Mogućnosti Ministarstva i Vlade su tu dosta ograničene. Možemo da reagujemo subvencionisanjem poljoprivredne proizvodnje, čime na sebe preuzimamo dio troškova proizvodnje hrane. Robne rezerve, međutim, kod nas nisu definisane kao interventne, već strateške i ne mogu dovoljno efikasno da reaguju kako bi ublažile rast cijena.
Da li će to biti moguće poslije usvajanja Zakona o intervencijama na tržištu?
DRAGIN: Da. Taj zakon je pripremljen i obuhvatiće tržište žitarica, mesa, mlijeka, šećera, voća i povrća… On predviđa formiranje Agencije za intervencije koja će reagovati uvijek kada je narušena ponuda i tražnja. Konkretno, ako je ponuda mala, a cijena visoka, plasiraće dovoljnu količinu da se to uravnoteži. I obrnuto. Tako ćemo spriječiti i monopol u trgovini poljoprivrednim proizvodima.
Ima li monopola sada i ko su monopolisti?
DRAGIN: Presuda Ustavnog suda veoma jasno ukazuje na postojanje, i što je još važnije, zloupotrebu monopola od strane ”Salford grupe” u oblasti mlijeka i mliječnih proizvoda. Od suštinske je važnosti da se tome stane na kraj i da se na taj način pošalje jasna poruka svim učesnicima na tržištu prehrambenih proizvoda.
Dijelite li stav ministra trgovine Slobodana Milosavljevića da posebna dažbina na izvoz može da stabilizuje cijenu pšenice?
DRAGIN: Da, posebno zato što je inicijativa za uvođenje dažbina, još u oktobru prošle godine, potekla iz našeg ministarstva. U Srbiji, inače, trenutno imamo 700.000 tona pšenice, a mjesečna potrošnja je oko 100.000 tona, pa bi je trebalo biti dovoljno do sljedeće žetve. Većina seljaka je, inače, pšenicu prodala po 13 ili 14 dinara za kilogram i solidno zaradila.
Pa kako je onda moguće da je, kako tvrde neki stručnjaci, jesenas zasijano svega 480.000 hektara ili manje nego ikada do sada?
DRAGIN: Prema podacima koje ja imam, pšenicom je zasijano više od 520.000 hektara. A to zadovoljava potrebe Srbije. Činjenica je, međutim, i da druge ratarske kulture donose veći profit, pa ne treba da nas čudi što su one prirodan izbor ratara.
Kukuruz jeste donio najveću izvoznu zaradu, ali bi ona sigurno bila veća da smo njime odgajali stoku, pa prodali meso. Zašto to ne činimo?
DRAGIN: Ovo pitanje nije u direktnoj nadležnosti mog ministarstva, pošto je u pitanju organizovanje industrijske proizvodnje. A tu je glavni problem napravljen prilikom privatizacije, kada seljaci nisu mogli da postanu vlasnici kapaciteta za preradu, već je gotovo kompletnu prerađivačku industriju kupilo svega nekoliko ljudi.
Može li tu nešto da se popravi?
DRAGIN: Ono što mi danas možemo, što i radimo, jeste da seljacima koji naprave svoje prerađivačke kapacitete nadoknadimo od 30 do 40 odsto uloženih sredstava. Kada uđemo u pretpristupne fondove EU, najveći dio novca koji tu dobijemo usmjerićemo upravo na podsticanje prerade kroz koju će seljaci doći do veće zarade.
Malo iz budžeta
Jeste li lično zadovoljni visinom ovogodišnjeg agrarnog budžeta?
DRAGIN: On je, i ove godine, znatno ispod pet odsto ukupnog budžeta, koliko bi bilo potrebno da agrar doživi pravi razvoj. I pored toga, dobili smo dvije milijarde dinara više nego prošle godine, što je najznačajnije povećanje. Najveći dio ovog novca biće usmjeren u razvoj i podršku mliječnom govedarstvu koje je, kako sam već rekao, zbog monopola u ovoj oblasti najviše stradalo.
Nećemo sijati modifikovano
Da li, kako mnogi tvrde, postoji mogućnost uvoza genetski modifikovanog sjemena?
DRAGIN: Ne. Naši propisi u oblasti genetski modifikovanih usjeva obezbijeđuju izuzetno oštru kontrolu. Javnost se, međutim, uskomešala, zbog najave izmjena tih propisa i formiranja nove agencije koja će, međutim, samo još više ojačati kontrolu u ovoj oblasti. Samim tim, nema razloga za bilo kakvu uznemirenost. Novosti
Komentariši