BEOGRAD, Više cijene nekih životnih namirnica u Srbiji – poskupjeli šećer i brašno, najavljena poskupljenja ulja i mesa. Luksuzna i skupa roba sve manje se kupuje, kazu trgovci.
Najava guvernera Narodne banke Srbije Dejana Šoškića da će inflacija pratiti Srbiju i narednih mjeseci već se ostvaruje u prodavnicama.
Poslije minimalnih poskupljenja s početka 2011, na primjer konditorskih proizvoda, usljedilo je ispisivanje viših cijena osnovnih životnih namirnica. Dobavljači su dostaviili nove cjenovnike koji predviđaju poskupljenje brašna i šećera.
Međutim, nije to samo realnost Srbije, Organizacija UN za hranu i poljoprivredu upozorava da će svjetske cijene hrane će vjerovatno ponovo rasti zbog povećane tražnje poljoprivrednih sirovina, ne samo za hranu već i za proizvodnju biogoriva.
Kupci se žale da hrana poskupljuje tiho, svaki dan po nešto i po koji dinar, pa na kraju mjeseca ništa više nema cijenu koju je imalo prvog kada su dobili platu:
Jooj… Šta je poskupjelo? Tek očekujem da će sve da poskupi. Osim mliječnih proizvoda i sve ostalo, i prerađevine su poskupjele. Sve je poskupjelo.
Za brašno je skandalozno, pepeo mi prodaju za skuplje pare u svim samoposlugama Ja sama mesim i znam šta je dobro brašno.
U SOS marketu od početka godine šećer je poskupio za devet odsto, brašno tip 500 za 15, a kafa za pet odsto. Kada poskupe ove osnovne namirnice, onda vrlo brzo slijedi rast cijena njihovih prerađevina. Tako da ne treba da iznenadi ukoliko uskoro poskupe čokolade, keksi ili testenina.
Milena Radulović iz SOS marketa kaže da se proizvođači i dobavljači pravdaju poskupljenjem sirovina, ali i nestabilnim kursom.
“Cijena šećera povećana je, sada iznosi 95 dinara i 90 para našim SOS marketima. Takođe, povećana je cijena i brašna tip 500 sa 37 na 48,5 dinara”, navela je Radulovićeva.
“Govorilo se o povećanju cijene ulja, kao i o nekom manjem povećanju cijene mesa i mesne prerade”, rekla je ona.
Institut za za tržišna istraživanja nedavno je objavio da prosječno tročlano domaćinstvo u Srbiji troši oko 56 odsto prihoda na osnovne životne troškove – hrane, stanovanja i komunalija, što ukazuje na visok stepen siromaštva u zemlji.
Sudeći prema prometu, ljudi se poslednjih mjeseci radije odlučuju za česmovaču nego za flaširanu negaziranu vodu.
Prema riječima Radulovićeve, kupci se u okolnostima nemaštine trude da naprave najrazumniji izbor.
“Pored ovog odricanja, potrošači se odlučuju i na kupovinu litarskog šampona, čija je cijena između 80 i 100 dinara, a ne nekog brendiranog, koji košta preko 300 dinara za pakovanje od 300 mililitara”, navodi Radulovićeva.
“Isto se odnosi i na uvozne čokolade, konditore, pića i svu nekakvu luksuzniju robu, čija je cijena i te kako viša nego ona od naših domaćih proizvođača. Isti slučaj je i sa hemijom, uvoznim praškovima i ostalom robom koja se na neki način smatra luksuznom”, zaključila je predstavnica SOS marketa.
Proizvođači kao razlog poskupljenja navode da su pojedine sirovine skuplje i do dva puta u odnosu na prošlu godinu. Ekonomisti potvrđuju je cijena hrane u svijetu od prošle godine raste gotovo svakodnevno, posebno žitarice, uljane kulture i šećer. U prvoj polovini godine cijene ovih namirnica će sigurno rasti, samo je pitanje koliko.
“Kod nas neće do te mjere te cijene rasti jer je naša kupovna moć mala i ne dozvoljava da te cijene divljaju ili da prate svjetski trend rasta cijena hrane. Treba napraviti strategiju kako zaustaviti rast cijena hrane možda do kraja ove godine ili u narednoj godini naše fondove staviti u dobre rezerve kojima će moći taj cienovni udar da se na neki način sprečava”, kaže Milan Prostran iz Privredne komore Srbije.
Dodatni problem predstavlja i činjenica da se dio uljanih kultura, žitarica i šećera u svijetu sve više koristi za proizvodnju energenata, pa koliko bude skakala cijena nafte, sve više će se tražiti i ove sirovine. B92
Komentariši